Rabu, 27 April 2011

Tinan 25 Liu bá (Loron 25 Fulan Abril Tinan 1986-25 Abril 2011)

Ohin loron 25 Fulan Abril Tinan 2011. Loron Liberdade nia ba Rai Portugal. Iha tian nebá, Timor Loro sa’e okupado ho soldados (tentara) indonesia. Iha tinan 1986, loron 25 fulan Abril, iha Kolégio Banewaga (Fatumaka), ami ata hasoru malu ho Komandante Falintil Kay Rala Xanana Gusmão.
Tuir pedido Nunsiu Apostoliku, Mosnhor Francisco Canalini, ami haruka surat ida, hosi Padre Eligio Locatelli, ba Ai-laran, atu bele karik, hasoru malu ho Komandante Xanana Gusmão. Hetan tiha resposta pozitivo, ami ho padre José António da Costa, Secretário e Chanceler Câmara Eclesiástica Dioseze Dili, arranka ba Baucau, atu iha kalan ne’e duni, ko’alia ho Xanana Gusmão.
Ami to’o iha Kolegio tuku neen loron karaik. Kalan, tuku walo, halo tiha orasaun hamutuk ho Alunos, ami nai’n rua Padre José, ida-idak ba nia quarto. Alunos sira ba sira nia dormitório. Hamate tiha jerador, padre Locatelli hein hela iha varanda, enquanto padre Baltazar la’o hele’u uma. Besik tuku sanulu resin ida, padre Locatelli dere ami nia odamatan hodi tatoli katak Komandante atu besik to’o ona. Padre José ho hau, ami liu ba “sala de visitas” hodi hein Komandante. Iha sala nebá, ami sunu lilin hodi hein “bainaka”. La kleur de’it, hosi to’os laran, ema ida mosu. Hatais kamuflado ho botas, no taka boné. Padre Locatelli lori “bainaka” ba uma laran. Wainhira tama tiha ba sala laran, ami kumprimenta malu hodi kaer liman deit. Maibé, Komandante ho Padre José sira rua hakuak malu met-metin. Padre Locatelli hamriik hein iha varanda…
Tuur tiha, atan hau hato’o katak ami kontente bele hasoru malu ho Komandante.
- Ami hato’o Senhor Nunsiu nia kumprimentos. Tuir mai, ami fo sai lia hirak ne’e: 1. Nunsiu haruka lia menon, hodi hato’o ba Komandante, katak ita boot nia komandante ruma ka ruma no guerrilheiro ruma hanoin atu ba Rai liur karik, Igreja bele sai intermediário, atu bele tulun; 2. Ami la mai atu husu Komandante atu rende, maibé, bele karik, husu atu Ressitência muda nia “estratégia de luta”. Ami katak: Ho “luta militar” ita boot sira sei la manan; bele karik, hahú luta foun ida, katak luta ho diplomasia. 3. Ami mos husu ba Komandante atu nia guerrilheiros sira labele sunu “Povo (Rakyat) nia uma no sasan.
Komandante tuur nonok hodi hanoin kleur no klean. Hafoin nia koalia kleur hodi explika hikas “filosofia” da Luta e da Resistência”. Ikus mai, Komandante hato’o:
- “Ami Guerrilheiros sira sei la sai ba Rai Liur; ida ne’e ami nia Pátria, bele mate mohu karik ba, ami sei la rende nem menos sai ba liur. Ami prontu atu mate hamiriik hanesan Ai-moris (morremos de pé como as árvores)”.
Besik kalan-boot fahe rua, ami despede malu. Padre Locatelli akompanha Komandante tun fali ba to’os laran hodi fila ba nia fatin. Amo mos fila ba quarto.
Dadersan ami fila hikas ba Dili. Iha Kolegio Fatumaca, ema ida la rona buat ida kona ba “encontro nee”. ´Bapa sira iha Baucau mos la rona buat ida!
Semana ida liu tiha, Padre Locatelli ba Lecidre, hodi haktuir katak, “trabalhador” ida mak fo “laporan” nune’e: “Ohin dader ami haree ain-fatin iha to’os laran; hori kalan, ema hatais botas, kala liu hosi ne’e…”
Ida ne’e mak enkontru uluk nebé ami atan iha ho Komandante Kay Rala Xanana Gusmão tinan rua nulu resin lima liu ba!


Porto, 25 de Abril de 2011.
Amo Bispo Carlos Filipe Ximenes


Escolha husi Forum Haksesuk

Selasa, 19 April 2011

Xanana: CNRT Tenki Hetan Kadeira 45 Iha Eleisaun Jeral 2012

Written by Domingos da Silva - Monday, 18 April 2011

CJITL flash, Prezidente partidu Conselhu Nasional Rezistensia Timor - CNRT, Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak se hakarak ukun governu maka partidu ne'e tenki manan maioria ho kadeira 45 iha eleisaun jeral 2012 mai.

Xanana Gusmao haklaken ida ne'e iha konsolidasaun partidu iha Sub Distritu Watu lari, Distritu Viqueque sabdu semana kotuk (16/4).

"Se ita manan kadeira 32, ita sei hela deit iha parlamentu atu halo lei, maibe se hakarak ukun governu tenki manan pelo menus kadeira 45 atu bele ukun, tanba ne'e ita hotu tenki servisu makas" Xanana apela iha nia diskursu.

Tuir observasaun CJITL online iha Viqueque, hatudu katak konsolidasaun ne'e hahu ho fo pose ba strutura partidu Viqueque nian ne'ebe mos sei tun mai Dili atu partisipa iha kongreso nasional CNRT ne'ebe sei hala'o iha loron 29 Abril to'o 1 Maiu 2011 iha Centru Convensaun, Eis Merkado Tuan, Dili. (Domingos da Silva/CJITL)

Senin, 18 April 2011

CPD-RDTL/FRETILIN MOVIMENTU NO XANANA GUSMAO

By: Jose da Costa

Iha kanal TVTL nian 18 de Abril 2011 (kalan), hatudu momos ba povo Timor Leste tomak, oinsa Kayrala Xanana Gusmao nudar Primeiro Ministro IV Governo Konstitusional, nudar Presidente Partidu CNRT no nudar Komandante Supremo hit ana ba iha Waibobo hodi hasoru malu ho membro CPD-RDTL/Fretilin Movimento nebe kuase ema rihun hitu resin iha zona neba hodi rona direitamentu sira nia preokupasaun no duvidas nebe durante ne'e sira rai hele iha sira nia laran ou entaun fo sai ba publiko maibe liu husi portavos sira nebe mak iha. Iha situasaun hakmatek ne'e nia laran, membro CPD-RDTL/Fretilin Movimentu sira mos halo dialogo aberta ho sira nia komandante supremo hodi rona saida mak sira nia komandante nia hanoin atu realiza iha Timor Leste iha tinan balun mai oin, depois de 2012. Iha biban ida ne'e, hakerek nain halo analiza siplest ida hodi halo balansu positivo no negativo ba visita refere, no nia implikasaun ba Eleisaun Geral 2012 no triunfu ba partidu CNRT oinsa. Objetivo husi hasoru malu ida ne'e, la seluk la let konforme ita hotu akompanha iha media katak oinsa mak nudar Lider kharismatiko bo'ot ida no nudar pioneiro ba rekonsiliasaun hakarak kontinua mantein pas no estabilidade iha iha Timor Leste agora no depois de Eeisaun Geral 2012. Tamba sa mak persiza aprosima, tamba sira mos representa forsa politika ida iha Timor, ita bele dehan katak kuase Distrito 13, iha masa CPD-RDTL iha neba. Entaun sira mos iha papel importante ida atu garantia estabilidade iha Timor Leste. Asuntu seluk ida maka Kayrala Xanana Gusmao harak rona saida mak sira nia hakarak no sira nia ezizensia. Maibe iha sikun seluk, sira hakarak hametin liu tan sira nia emosaun nudar ema gerileiro nebe ohin loron separa ona iha situsaun poiltika ida, balun kontinua apoio Fretilin, balun mantein ho opsaun Movimentu no balun fali hakarak apoio Xanana Gusmao nia programa sira.

Oinsa ba mos ida ne'e situasaun ida nebe lori ita ba hanoin ida katak saida los mak importante iha visita ida ne'e:
  1. Xanana nudar ema resistensia ida hakarak hare nia maluk resistensia sira nia moris oinsa ohin loron  kompara ho lider seluk nebe nunka hanoin sira nia moris quantu mais rekoinhese sira ate dehan at tan sira.
  2. Nudar Primeiro Ministro, hakarak hare direitamente moris povo iha area rural oinsa, aumesmo tempo atu hare sira nia kondisaun estrada, eskola, klinika no sira nia kondisaun moris oinsa.
  3. Xanana nudar Presidente Partidu CNRT, hakarak mos atu afirma no fo visaun no programa ba povo no CPD-RDTL/Fretilin movimentu atu rona no akompanha saida mak sei implementa iha Governasaun mai oin, se Xanana konsege manan ho maioria absoluta iha eleisaun geral 2012.
  4. Nudar mos Komandante Supremo atu hare no rona membro CPD-RDTL/Fretilin movimentu nia ezizensia no preokupasaun sira nebe mak iha.
  5. CPD-RDTL/Fretilin movimentu sente iha oportunidade ida espesial tebes ba sira atu bele hasoru malu direitamente ho sira nia komandate supremo, se durante ne'e eskoltu sira, security sira iha edifisio Xanana nia sempre impede sira atu hasoru malu.

Ho hasoru malu sira nune'e, povo senti kontene tamba bele iha interasaun ida diak liu, no bele hato'o sira nia preokupasaun ba Primeiro Ministro hodi tetu no hola desizaun, bele agora ou bele mos depois de ukun tuir mai iha Eleisaun Geral 2012. CPD-RDTL/Fretilin movimentu nia relasaun emosionalmente mais diak liu ho Xanana no CNRT kompara ho Mari Alkatiri no Fretilin. Sira afirma duni, no tau iha pratika infeita bandeira Fretilin iha centro ne'e tomak (waibobo) no iha fatin dialogo nian, maibe hau bele fiar an hateten katak sira la apoio Mari Alkatiri. Rajaun balun nebe ita bele lembra tamba sa sira la apoio Mari Alkatiri:
  1. Mari Alktiri nunka rekoinhese existensia CPD-RDTL/Fretilin Movimentu, ate dehan tan ilegal.
  2. Mari sempre arogante dehan so nia deit mak bele no matenek liu ema hotu, sira nebe tau deit farda lao tun sa'e sira ne'e mesak beik ten no lahatene buat ida.
  3. Kuandu hare hetan sira iha dalan ka iha fatin konsolidasaun sira Fretilin nian, nia (Mari) sempre ho arogante hateten, Fretilin ida deit mak agora sai ona partidu, laiha tan Fretilin seluk atu Fretilin movimentu fali ka, mudansa fali ka travao fali ka, laiha. Iha mak Fretilin Partidu versaun Mari no Lu'olo.
Mari dala barak tebes la sente katak derota sira nebe akontese ba Fretilin tamba nia, nia ida nebe lahatene hakuak no hare ema hotu hanesan. Ida ne'e mak sai kauza ba derota hirak nebe mosu. Keta haluhan, katak CPD-RDTL/Fretilin movimentu, CNRT, Fretilin Mudansa, Undertim, sira ne'e hotu mesak isin no ran Fretilin hotu. Se Mari hanoin dehan iha Timor ema hatene deit mak Fretilin (Mari vs Lu'olo) entaun Mari hanoin sala. Povu id ane;e matenek tebes ona, laos hanesan povo iha 1975. Povu ida ne'e, hatene didiak duni, ba se mak sira bele tau fiar no konfia atu ukun raio ne'e.

Husi senario ida ne'e hau bele imagina se fose CNRT + Fretilin Mudansa + Undertim + CPD-RDTL/Fretilin Movimentu + PST + Partidu kiik sira seluk nebe lahetan kadeira iha 2007, hau bele dehan kadeira 45 nebe temin iha konsolidaun iha Vique-que, bele sai realidade duni. Iha politika laos buat mutin-metan, ohin bele dehan A mais Aban fali bele sai B, depende ba aproximasaun, programa, Figura no emosaun povo nian mak deside distini partidu ida nian liu husi Eleisaun Geral 2012.

Viva Unidade  Nasional...
Viva Povo Maubere.....
Viva Dezenvolvimentu
Viva Timor Leste....


Hakerek nain nudar Vendedor ikan iha tasi ibun Lecidere Dili.

Minggu, 17 April 2011

Sasin Emosional Hasasin Kazu Vice PM

Posting Husi : Josefa Parada
DILI–Tribunal Distrital Dili, Kinta (14/04) bolu testamunha Jorge Trindade Camões hodi fo sasin kona ba kazu Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres. Iha okaziaun nee, Camões  nebee oras nee okupa kargu Diretor Jeral Ministeriu Negosius Estranjeirus ho emosional hasai mataben hodi hatan ba tribunal. 
“Hau nia sentimentu humanu, tamba ema ida nebee halao servisu iha Nova Yorke depois iha tinan 2006 atravesa situasaun ida kritiku tebes. Estadu haree katak iha nesesidade atu bolu embaixador Nova Yorke mai halao funsaun iha Timor-Leste. Nia kumpri duni pedidu nee hodi mai iha nee, hodi husik hela iha familia,” Camões haktuir ba jornalista sira iha Tribunal Distrital Dili, horseik.
Tuir nia hanoin, loloos estadu iha obrigasaun atu kria kondisaun ba nia (Vice PM,red) famila sira. Se bolu ema dere penti, depois la kria kondisaun ba ema nia familia nee oinsa? Nia rasik preokupa uitoan hanesan ema tekniku ministeriu ninian. See kondisaun sira hanesan nee la kria, iha tempu oin bele preju dika mos maluk balun nebee agora serbi hela ba estadu nee.
“Bolu tiha depois famila sira abandonadu, laiha ema tau matan, entaun estadu nian hanoin ba ema nia presiza nee oinsa? See iha rai laran, nee laiha problema. See agora iha hela rai liur nee, ema atu sai ba fatin ruma presiza fatin balun atu muda maibee labele muda kedas iha fulan ida ka rua nian laran,” nia esplika.
Iha julgamentu nee, Defensor Publiku Sergio Hornay husu ba testamunha Savio ho pergunta, “Ita boot tansa maka mai iha tribunal nee? Savio hatan, “hau mai iha nee foo testamunha atu defende Jose Luis Guterres”. Rona tiha resposta nee, defensor kontinua husu, “ita boot hatene ka lae konaba nomeasaun no dizinasaun Jose Luis ba Ministru Negosiu Estranjeru, karik ita boot hatene? Savio hatan, “la hatene”.
Defensor kontinua kestiona, “karik ita boot hatene mekanismu ou lalaok halo dizinasaun ba ita, konfiansa politika governu nian hili ema ruma ba rai liur nomos oinsa konaba misaun?
Savio hatan,”dezinasaun ho nomeasaun bai-bain halo bazeia ba nesesariu pais iha rai liur nebaa. See karik laiha ida ita presiza diplomata tenki nomea ema diplomata maka ba. See presiza ema politika mos tenki nomeadu maka ba konformi nesesidade ema sira nian hodi halao servisu iha pais ida nee nian”.
Iha julgamentu nee, Jose Luis Guterres haree katak, akuzasaun husi  Ministeriu Publiku laiha fundamentu. “Hau bele dehan ba ita boot sira katak akuzasaun sira nee iha tribunal ohin loron hau hatene tiha ona, akuzasun sira nee sein fundamentu, tamba nee hau hakarak apelu deit  ba politku sira tomak tenki tuir lei no lalika duun matak ema,” dehan Jose Luis Guterres.
Guterres hatete, lalika duun matak, ema bele halo politika maibe hakarak manan eleisaun koalia lia los, manan eleisaun iha rai nee ema nebee koalia los, ema nebee respita povu, hadomi povu no hakarak estabilidade ba povu tomak no hakarak rikosoin Timor nian laos ba fimilia ida rua deit, maibe ba familia tomak iha Timor-Leste. Alm

Jumat, 15 April 2011

Statamen Politika Terseira Idade Mausiga “Hili Nafatin Xanana Kaer Poder Governu”

Posting Husi : Josefa Parada

HATUBILICO-Terseira idade Suku Mausiga, Distritu Ainaro, lakohi lakon tempu. Antes tama ba eleisaun jeral 2012, sira deklara uluk ona sira nia aspirasaun politika konaba lideransa nasional.
Sira hotu hakarak hili nafatin Xanana Gusmao (aktual Premeiru Ministru) kontinua kaer poder governu ba periodu 2012-2017, tamba sira ha’re figura Xanana Gusmao mak iha kapasidade politiku diak tebes ba futuru nasaun ida ne’e. Kapasidade politiku ne’e mak hanesan hametin unidade nasional, hakoak metin estabilidade politika nasional, no haburas paz ba vida nasaun ida ne’e. Ho nunee, prosesu dezenvolvimento rai ida ne’e bele lao diak ba oin. 
“Ami hakarak maun bo’ot Xanana Gusmao kaer nafatin ukun iha tinan 2012. Ami ha’re figura xanana Gusmao iha potensia bo’ot hametin unidade nasional, hakoak metin estabilidade politika nasional,” hateten Manuel Marques (terseira idade Mausiga) bainhira dadalia ho STL foin lalais ne’e iha Mausiga, sobre eleisaun jeral 2012. “Deklarasaun ida ne’e mos aprezenta hotu ami terseira idade iha Mausiga ne’e,” katak Manuel.
Sira hotu ho lian ida hasai deklarasaun refere, bazea ba realidade ne’ebe sira ha’re durante Xanana Gusmao kaer poder governu. Durante ninia governusaun, katak Manuel, Xanana Gusmao hatudu duni maturidade politika diak tebes ba populasaun tomak. Iha area ne’ebe deit, populasaun moris iha situasaun hakmatek maske mosu asaun violensia husi ema ida rua ne’ebe hakarak fera rahun estabilidade politika nasional.
Tan ne’e mak sira hotu fo nafatin apoiu maxima ba figura Xanana Gusmao para kaer nafatin poder governu. I sira husu ba komunidade Hatubilico, liliu ba joventude sira, atu labele monu ba manobra politik oioin para hamosu konlitus iha sosiedade nia leet. “Ho situasaun ida agora ne’e, ami hakarak tebes maun bo’ot Xanana Gusmao nia prezensa. Ami fiar nia sei lori nasaun ba futuru diak ba ema hotu,” tenik Manuel.
Aspirasaun hanesan, hato’o mos husi terseira idade Suku Nunumoge. Madalena da Costa valoriza katak, durante Xanana Gusmao kaer poder governu, terseira idade iha rai ida ne’e (ferik katuas, idozus no alezadus, veteranus, oan kiak ho vuneravel sira) hetan subsidiu husi governu. “Maske subsidiu ne’e parte balu dehan uit oan maibe hau ha’re hatudu valor moral diak no espiritu politiku a’as tebes. Halo ema hotu senti kontenti,” hateten Madalena.
Defisiente husi Aldea Leo Telu, Frederico da Silva dehan tan, “Ami gosta maun bo’ot Xanana Gusmao ukun nafatin rai ida ne’e, para dezenvolvimentu ne’ebe planea tiha ona iha PEDN, bele implementa ho diak”. Komenta konaba aspirasaun terseira idade ne’e, Administrador Sub Distrito Hatubilico, Domingos Lopes konsidera nudar aspirasaun normal tamba husi maun bo’ot Xanana Gusmao mak Timor Leste hetan ukun a’an. “I hau fiar iha eleisaun jeral 2012, populasaun kiak sira sei vota ba Xanana Gusmao,” Domingos salienta. Cax

Senin, 11 April 2011

"Xanana Hori uluk kedas, Agora no ba Nafatin"

By: Jose da Costa


Iha 11 de Abril 2011, notisia TVTL nian pubilika konaba CPD-RDTL sira iha zona Waibobo prontu no hein Xanana Gusmao nia Visita ba iha Waibobo. Tuir Coordenador CPD-RDTL zona Waibobo katak sira konsidera Xanana Gusmao nudar sira nia Komandante Supremo. Importante duni ba Timor Leste, atu forsa politika hotu-hotu bele hamutuk para lori dezenvolve rai ne'e husi beik no mukit. Forsa politika nebe hau asosia iha ne'e mak Forsa Politika CNRT, UNDERTIM, Fretilin-Mudansa no CPD-RDTL. Atu oinsa ba mos situasaun Waibobo lori ita ba dalan klot ida atu hanoin katak, nudar Gerileiro no Antigos Kombatentes da Libertasaun Nasional, sira hotu iha emosaun ida klean tebes hodi afirma sira nia pozisaun ba sira nia Komandante Supremo Kayrala Xanana Gusmao.

Rona husi katuas sia konta dehan, sira ne'e bele fahe malu iha oin no iha palku politika, maibe sira nia laran sei fo ba malu nafatin no sira labele husik malu. Rasaun ida ne'e hatudu duni iha pratika, tamba iha 2007 Partidu CNRT liu husi lideransa Kayrala Xanana Gusmao, maski hari no organiza a'an iha fulan 2 nia laran deit, konsege dada povo barak nia simpatia, ate partidu barak nebe solido tebes iha tempu hirak ba kotuk konsege naksobu no fo sira nia apoio no konfiansa tomak ba Kayrala Xanana Gusmao. Ida ne'e hatudu momos ba ita nudar sidadaun katak povo ida ne'e hamutuk ho nia camaradas veteranus sira sei iha konfiansa no emosaun ida klean ba sira nia komandante supremo no nudar povo nia mata dalan ba Libertasaun patria uluk to'o agora.

CPD-RDTL, Undertim, Fretilin Mudansa no CNRT ne'e mesak is Fretilin nia deit nebe sai husi Fretilin tan la aseita ho lideransa sira nebe atual. La aseita purke lakohi atu ema etragador sira mai estraga rai ne'e, rai nebe ita hotu sofre, ita hotu terus, mais depois tan interese ema rua ka tolu nebe nunka senti povo ida ne'e nia terus, toba diak, no han diak iha liur, ikus mai hakarak estraga fali rai ne'e. Hau nia espresaun ida ne'e totalmente refere ba Lideransa hanesan Dr. Mari Alkatiri ho nia elementus sira nebe mai husi rai liur, Excepto Dr. Ramos Horta no Dr. Jose Luis Guterres.

Hau nia belun ida dehan ba hau nune'e "Iha 2000, iha kantor eis CNRT katuas Xanana dehan ba Taur; Uluk ita iha Ailaran, ita kaer kilat deit, ita la apriende komputador, ita la apriende sistema governasaun, komu ita iha Frente tolu iha ita nia luta, diak liu fo lai tempu ba ita nia Frente Diplomatiko sira hodi kaer ukun, depois Frente klandestina no Frente Armada bele sikat le'et para depois apriende hamutuk ho sira". Maibe saida mak akontese, fo tiha ba sira Frente Diplomatiko, situasaun sai a'at liu tan ona, fahe kilat ba lalos, hateten a'at veteranu sira ba lalos, hateten a'at klandestina sira ba lalos, ate Igreja nebe ema no mundu hotu hatene, katak hola parte mos iha funu, hateten a'at tan sira. Ho sira ne'e hotu mak ikus mai, Iha ona Undertim, Fretilin-Mudansa no CNRT. CPD-RDTL existe nanis kedas, maibe la fo sira nia apoio ba lideransa aktual iha Fretilin nian. Ho rajaun sira ne'e hotu mak CNRT hamrik. Hamrik nudar forsa politika ida nebe bele halibur no akumula komponente, matenek Timor oan hotu, hodi hamutuk atu lori Dezenvolvimentu ba oin. Tamba ida ne'e, CPD-RDTL, UNDERTIM, Fretilin-Mudansa no CNRT, Persiza atu hamutuk iha loron ida para garantia katak, laos sira nebe mai husi Liur deit mak bele ukun no hatene sisteme governasaun nian. Hafoin, bolu gerasaun foun sira nebe ohin loron halibur iha partidu seluk atu hamutuk no apriende ho ita bo'ot sira hodi Dezenvolve rai ne'e ba oin, no konkretiza mehi nebe iha anstes tiha ona. Skill bele treinu, sistema bele apriende tuir maibe  atitude servi, Komitmentu ba rai ne'e, Patriotismo no Nasionalismo bele sai sasukat importante oinsa lori rai ne'e ba dalan prospero.


Fiar an la'o ba oin. Fiar an katak ita mos bele.

Resolusaun AMP hodi ajuda Tribunal Rekursus halao ninia knar lolos

Dili, AMP Média. Resolusaun ne’ebe maka AMP hatama ba Plenariu Parlamentu Nasional hodi vota ne’e tuir Konstituisaun RDTL no ajuda Tribunal Rekursus hodi halo no halao ninia knar lolos tuir Konstituisaun RDTL, haktuir Deputado Rui Meneses husi PD ba AMP Média iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, Segunda-feira (11/04/2011).
Haktuir tan Rui Menses,”resolusaun ne’e iha duni fatin tamba hodi ajuda Tribunal Rekursus halao nia knar lolos tuir Konstituisaun RDTL”. Tenik tan Rui Meneses,”tuir lolos Tribunal Rekursus nudar instansi judial áas liu iha Timor-Leste,la prezia queiza ruma maibe kasu wainhira torna publika, automatikamente Tribunal Rekursus halao kedan investigasaun”,argument Rui Meneses husi PD.
Konaba iregularidade atuasaun Prokuradora Jeral Republika (PJR), Dra. Ana Pessoa Pinto, dala barak ona maka deputados sira husi AMP bolu ba Tribunal Rekursus nudar instansia judicial ne’ebe áas liu iha Timor-Leste hodi investiga maibe to’o oras ne’e Tribunal Rekursus seidauk halao ninia knar ne’e lolos.
Ex-Deputado Hermes Barros, husi Bankada PSD,halo deklarasaun politika iha Uma Fukun Parlamentu Nasional konaba:” Investigasaun ba Prokuradora Jeral Republika, Dra. Ana Pessoa Pinto (dek.politika,19/10/2010)“.
Husi CNRT, liu husi deputado Natalino dos Santos,mos husu nafatin investigasaun ba Prokuradora Jeral Republika (PJR) Ana Pessoa Pinto,liu husi deklarasaun politika iha Parlamento nasional:” Husu Tribunal Rekursus atu investiga sra.PJR,Dra.Ana Pessoa Pinto (dekl.politika,01/03/2011)”.

Baze legal ba investigasuan:
 1.Tuir Kodiku Procesu Penal (KPP)  iha artigu º12,lina a) koalia konaba:”kompete ba seksaun kriminal husi Supremu Tribunal Justisa,tuir materia kriminal: julga procesus krimis kometidus husi juizes husi supremu tribunal Justisa, PJR no ajentes husi Ministeriu Publiku ne´ebe halao sira nia knar iha Tribunal”.  Tamba Timor-Leste seidauk estabelece Supremo Tribunal Justisa (STJ),neduni procesu hotu-hotu haruka ba Tribunal Rekursus.  
            2. Estatuto Ministeriu Publiku (EMP), Artigu 42º ,lina 3),” inqueritu ba Prokurador Jeral Republika (PJR) no Adjuntus PJR”.  Surpremu Tribunal Justiça (STJ) halo investigasaun ba PJR,Dra. Ana Pessoa Pinto. Tamba Timor-Leste seidauk estabelece STJ,neduni Tribunal ne´ebe iha liu kompetencia maka Tribunal Rekursus!

Dili, 11 de Abril de 2011

AMP Média!

Jose Luis: “Akuzaun MP la Fundamentu”

Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Jose Luis Guterres ataul Vice Primeiru Ministru (V-PM) nebe Ministeriu Publiku (MP) halo akuzasaun iha tinan hirak liu ba, tamba deskonfia transfere osan ba nia kaben Ana Maria Varela, hatete akuzasaun husi MP la iha fundamentu.
“ Hau bele dehan ba ita boot sira katak, akuzasaun sira ne’e iha tribunal, ohin loron hau hatene tiha ona akuzaun sira ne’e sein fudamentu, la iha fundamentu tamba ne’e duni hau hakarak apelu deit  ba politku sira tomak tenki tuir lei no lalika dun matak ema,” dehan Jose Luis Guterres ba Jornalista sira iha Tribunal Distrital Dili, Segunda (11/4) hafoin remata prosesu julgamentu.
Nia hatutan, julgamentu diak ba demokrasia ba justisa iha nasaun Timor Leste, atu ema tomak tenki hakruk ba lei no mos hakruk ba kosntitusaun, tamba tribunal uma ida nebe kaer justisa.
“ Hau ho responsabilidade tomak, hau simu desizasaun husi Parlamentu Nasional nebe autoriza no suspende hau atu mai responde iha tribunal, hau mai hanesan sidadaun normal sobre akuzasaun nebe MP hato’o mai hau,”dehan tan nia.
Iha fatin hanesan Direitor Lalenok ba ema hotu (LABEH) Cristopher Henry Samson hatete, julgamentu ne;e iha oportunidade ba  LABEH nudar NGO nebe hare ba asuntu Anti korupsaun, hodi hare prosesu julgamentu ne’e lao oinsa, normal ka lae.
“ ita bele hare prosesu ne’e lao normal  laiha interferensia, la iha buat ida hasoru, maibe hetete MP nia akuzasaun ba Jose Luis Guterres, akuzasaun ida nebe fraku, akuzasaun ladun iha evidensia atu suporta akuzasaun sira ne’e,” dehan Cristopher. Timotio Soares

KAZU VICE PM “NAKONU”, HO TENDENSIA POLITIKA

JOSEFA PARADA – SUARA TIMOR LOROSAE – 11 abril 2011

DILI – Bloku Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) konsidera, kazu Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres nakonu ho tendensia politika ho forma politizasaun ba aktus nebee akuza hasoru membru governu nee. Tamba nee, deputadu husi bloku AMP husu ba Tribunal Rekursu atu uza kompetensia tomak hodi haree tuir lalaok Ministeriu Publiku nian.


Tuir Deputadu Aderito Hugo da Costa husi Bankada CNRT, deputadu sira uza tipu rezolusaun atu ekspresa sira nia lamentasoens, tanba haree praktika balun husi Ministeriu Publiku hatudu sinal politizasaun.
Aderito hanoin, bazea ba faktus no evidensia, loloos laos Vice PM mesak mak ba hatan iha tribunal. Iha tan autor seluk nebee involve hotu iha laran, maibe Ministeriu Publiku iha ninia prosesamentu abandona tiha.

“Autor sira nee laiha prosesamentu, Ministeriu Publiku abandona tiha deit, la tau konsiderasaun, avansa liu fali Senhor Jose Luis Guterres. Ida nee maka ami hare hanesan praktika iha aktus ida ke ho intensaun politiku ka politizasaun ba aktus ida nee. Tanba nee maka tuir regras mos Parlamentu liu husi deputadus sira, husu ba Tribunal Rekursu atu halo tuir nia kompetensia hodi atu haree lalaok Ministeriu Publiku ninian,” hatete Aderito ba STL iha PN, Kinta (7/4).

Aderito rekoinese Prokuradoria Jeral Republika mak kaer prosesu kazu ida nee, no deputadu sira sei la tama ba laran. Maibe konsidera ba pratika nebee iha tendensia politizasaun, PN haruka ona karta ida ba Ministeriu Publiku hodi fo hatene kestaun nee. “Ita la kondena ema, maibe hare katak nee laos deit deputadu sira, maibe observasaun publiku ninian mos iha lametasoens barak.

Tanba iha evidensia forte tebes katak aktus barak nebee Ministeriu Publiku labele abandona hela,” tenik Aderito.

Nia rasik pesimista ho kredibilidade justisa, wainhira aktus Ministeriu Publiku nian laiha mudansa.

“Ida nee maka problema ba ami no mos ba publiku. Problema ba ita maka nee, see aktus Ministeriu Publiku nian lao nafatin hanesan nee, ho tendensia politika nafatin, kredibilidade justisa nee maka ema kestiona. Agora kredibilidade justisa ema kestiona nee la diak, desizaun justisa nian lao ho kredibilidade ho dignidade para ema bele respeita,” Aderito dehan.

Xefe Bankada CNRT nee haree katak Ministeriu Publiku hatudu hela diskontendementu no hatudu hala indikasaun politizasaun nebee loloos labele. Kritika ba Ministeriu Publiku laos ho intensaun atu hanorin malu, maibe atu kontrola malu, atu kurije malu, laos atu hatun malu.

Entretantu ba asuntu nebee hanesan, Deputadu Adriano do Nascimento husi PD mos esklarese kona ba suspensaun imparsial Vice PM nian, nebee Parlamentu Nasional aprova tiha ona.

“Hau hakarak hatete, tanba sa mak ami tau iha rezolusaun suspensaun imparsial katak loron ida ba hatan ih tribunal no remata julgamentu, fila mai halao funsionamentu hanesan Vice PM nafatin. Id nee tanba Timor-Leste seidauk iha lei konaba suspensaun, Timor-Leste seidauk iha lei konaba atu hasai imunidade, maske iha konstituisaun hatete,” dehan Adriano.

Xefi Bankada PD nee mos esplika tan katak rezolusaun ka politika ida Parlamentu halo nee tanba orgaun ida tribunal ka justisa nia hahalok lao la loos ona, liu-liu Prokuradoria Jeral Republika.

Primeiru, see halo komparasaun ho kazu Vice PM Jose Luis ninian, iha neba Doutora Adalgiza maka asina, Doutor João Camara halo proposta no CC ba Jose Luis Guterres. Iha surat nee mos hatete katak atas instruksi Perdana Menteri Dr Jose Ramos Horta liu husi embaixador New York, Nelson, maka Sekretariu Jeral propoin ba Vice Ministra atu haruka ba.

“Problema mak nee, tanba sa ema sira nee la kona, nusa ida aprova nee la proses, ida nebee propoin maka kona, ida seluk nee maka hetan fali julgamentu. Tanba nee maka ami hare katak Prokuradoria Jeral Republika nee tribunal tenki haree tanba la duun loos ona,” tenik Adriano.

Adriano hanoin, kazu Vice PM Jose Luis Guterres nee klaramente nee tendensia politika. Needuni iha proposta rezolusaun nee hakarak hadia sistema. Proposta rezolusaun nee la tau ema nia naran, la temi prokurador see, maibe sira hakarak haree sistema hotu.

“See temi prokurador 1 ka 2 nee PN julga ema ona. PN la bele temi prokurador ida nee halo sala no ida nebaa halo sala, tanba PN laos tribunal. PN hatete katak instituisaun PGR nee lao la duun los ona. Agora depende prokurador nebe maka halo buat nee, konformi tribunal maka haree,” afirma Adriano.

Adriano dehan, hanesan Xefi Bankada nia louva tebes inisiativa Fretilin nian nebee lori elementus rasik nebee ukun governu AMP nian atu ba justisa nebee halo korupsaun ka KKN.

“Hau hanoin buat diak ida AMP tenki banati tuir so ke kebetulan eis membru Fretilin nian nee mai hamutuk ho AMP hanesan Vice PM, mais laos prosesu Vice PM tanba Vice PM AMP nain seidauk halo buat ruma,” Adriano dehan.

Nunee mos Deputadu Natalino dos Santos husu ba tribunal atu halo inkeritu ho investigasaun ba PGR relasiona ho kazu Vice PM Jose Luis Guterres. Tanba ktuir sira nia haree, akontese injustisa boot nebee PGR halo. Autor-autor prinsipal sira nebee asina kontratu no ema sira nebee selu osan nee disklui ka hasai tiha fali nudar akuzador, no ema nebee haree la lolos maka sai fali arguidu.

Tanba nee nia husu ba tribunal supremu justisa tanba atu halo investigasaun tuir alinea 3 artigu 42 estatutu majistratura katak so supremu tribunal maka halo inkeritu ba PGR, entaun rezolusaun halo atu tau justisa.

“PN hakarak husu rezolusaun ida nee para prevene ba oin justisa nee la bele sai fali hanesan palku politiku para atu politiza. Instituisaun PGR tenki sai hanesan instituisaun ida nebee garanti justisa no defende dereitu estadu ida nian, tuir konstituisaun fo ba sira,” hatete Natalino.

Husi Bankada Fretilin, Aniceto Guterres komenta katak iha momentu nee PGR seidauk Ana Pessoa ida. Prokurador investiga tiha kazu nee, tanba iha evedensia forti entaun prokudor inkaminha ba Ministeriu Publiku hodi prosesa.

“Nee vingansa halo nusa, see ita hot-hotu liu-liu AMP sira dehan atu kombante korupsaun nauk 5 cen mos sai tenki ba kadeia, nee komitmentu ita hotu ninian. Entaun ami hetan indisiu sira hanesan nee ami halo keixa. Bankada Fretilin maka halo keixa, sei hanesan nee kona ita nebe ita halo vingansa politika. Nee hanesan buat ida nebee buka aranja razaun karik laiha prova tribunal absolve, nee buat seluk, maibe iha prosesu nee hanesan ne’e,” Aniceto argumenta.

See dehan korupsaun, katak Aniceto, laos tanba nia Jose Luis Guterres, maibe durante nee sira mos foti kestaun korupsaun see-see nian deit mos tanba prinsipiu estadu dereitu no lei nee ba ema hotu.

Aniceto hatutan, laiha problema kuandu AMP sira halo karta ba PR hodi husu PGR Ana Pessoa Pinto rezigna aan. Uluk, katak Aniceto, AMP sira maka husu Ana Pessoa nee atu sai PGR, laos Fretilin.

“Hau koalia bei-beik iha nee, Partidu Fretilin nem koinesementu, nee aseitasaun privadu ninian rasik atu asume kargu ida nee. Agora antes aseita nee, sira koalia nee, problema sira nian. Tanba tuir lei PGR nee lei MP ninian hatete katak PGR nee nomiadu husi PR maibe bazeia ba proposta nebee mai husi governu, see hanesan nee, Fretilin laiha buat ida iha prosesu nee, hanesan hau dehan nem konsulta ho partidu,” Aniceto esplika. Jay

Vice PM : Labele Dun Matak



MASKI konsidera ninia an hanesan onisente (Tempo Semanal edisaun 8), maibe, nu’udar sidadaun Timor-Leste, Vice Primeiru Ministru Jose Luis Guteres iha dever hodi kumpri Lei. Ne’e duni, ohin Segunda-feira(11/4) tuku 9:00 otl, Vice PM Jose Luis Guteres submete ba justisa, hodi tuir prosesu julgamentu iha Tribunal Distrital Dili.
“loron ohin, loron ida di’ak ba demokrasia no sistema justisa iha Timor-Leste. Tanba, iha Timor-Leste ema hotu tenke hakruk ba Lei no Konstituisaun” dehan Vise PM Jose Luis Guteres ba jornalista sira iha Tribunal.
Ho reponsabilidade tomak nia (Jose Luis-red) simu desizaun Parlamentu Nasional ne’ebe autoriza atu mai hatan iha Tribunal. Tribunal kaer justisa no Lei. Tan ne’e, hanesan sidadaun mai hodi responde akuzasaun ne’ebe Ministeriu Publiku halo ba nia.
Tuir Jose Luis, akuzasaun hirak ne’e mai husi bankada Fretinlin tinan tolu liu ba no iha intervensaun politika katak, akontese Korupsaun Kolusaun Nepotismu (KKN).
“Akuzasaun ne’e dehan fali, ha’u nomeia ema Musambikana, la’ós Timor oan mak sai konsileira. Maibe, iha Lei Internasional pratika Ministeriu Negosiu Estranzeirus aseita katak, bele nomeia ema ba iha funsaun hanesan Konseileru Embaixadór. Dezde Primeiru Governu konstituisional ita iha Embaixadores ne’ebe mai husi rai seluk, la’os pais CPLP nian tan.
Intermus legais iha legalidade la iha problema, tanba saida mak dehan legal ou illegal ne’e tanba ita tuir konvensaun Internasional ne’ebe regula relasaun Diplomatika entre paizes, iha konvensaun artigu 8 hateten, emprinsipiu ema ne’e Nasionalidade Timor-Leste, maibe sekarik bainhira ita haruka ema la’ós nasionalidade Timor mais simu la iha problema ilegalidade.
Ita nia konstituisaun da Republika artigu 9 hateten, komvensaun Internasionais ne’ebé Timor-Leste sadere ba sai hanesan mehi ida as liu fali ita nia regulamentu interna. Ne’e duni la iha ilegalidade.
“Akuzasaun ne’e dehan ha’u hariku an, tan ne’e, ha’u husu ba ema ne’ebé hateten ne’e, U$ 170 00 ne’ebé atu selu renda da casa, bainhira renda da iha sidade Nova Yorke mais casas do Mundu mil I cetesentos dolar nein ficar total ba apartamentu ida ba kuartu rua ne’ebé befigolu, tanba kuartu rua besik Nasaun Unidas bele sai 5000 dolar kada fulan, maibe oinsá mak ha’u bele hariku an ho mil cente centos dolar.” Jose Luis rezeita akuzasaun hirak ne’e.
Ema sira ne’ebe koalia buat ne’e, so para buka de’it razaun hodi kondena Governu ida ne’e mesak koruptor no hakarak de’it riku soin, maibé bele dehan ba publiku katak, akuzasaun hirak ne’e la iha razaun fundamentu.
Tan ne’e, ha’u hakarak apelu ba politiku nain tomak katak, primeiru tenke tuir Lei no lalika dun matak ema. Ita bele halo politika diferensia, maibé hakarak manan elisaun tenke koalia loos.
Atu manan elisaun iha rai ne’e, so ema ne’ebe  kolia lia loos, ema ne’ebe respeita povu, hadomi povu no hakarak estabilidade ba povu tomak. Nue’e mos hakarak riku soin Timor-Leste nian la’ós ba familia ida rua de’it, maibé ba familia tomak iha Timor-Leste.
“ha’u husu konsensia nakfila ita husik ba sira deside, maibé nia preokupa buat ida rai laran, bainhira ita halo politik ho dun matak fundamentu ne’e la di’ak ba ita nia povu, ha’u dala ruma ba vizita iha Distritu povu sira la dun mai Dili, maibé dala ruma sira hatene politika iha Dili ne’e, sira hatene kolia ho respeitu ba iha kualker situasaun”.
Timor oan sira ne’eb’e tur iha politika ne’e aprende uitoan ho katuas sira iha foho ne’ebá, sira kolia ho respeitu la hatun dehan at ema, la dun matak ema, dun matak iha Timor ne’e la di’ak mak ne’e.
Tribunal ne’e la halo politika, tribunal halo julga de’it konforme Leis, iha Parlamentu Nasional ho politiku sira  iha tinan tolu resin akuza ha’u  sei fundamentu afirma Vice Primeiru Ministru José Luir Guteres antes ba han meiudia ba jornalista sira. (***)

Minggu, 10 April 2011

Veteranus Fiar Xanana Bele Liberta Povu, Caetano: “Ami Nunka

Posting Husi : Josefa Parada

DILI—Veteranus Falintil no Antigu Kombatentes ba libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar  veteranus, ami sempre tau esperansa  ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran  ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian  atu liberta povu ida ne’e,”  afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).
L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia  ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis gereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.
Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.
Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran. 
“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu  iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.
Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.
Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.
“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.
Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.
Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.
“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,”  Jose Luis afirma hikas. Francisco Belo

PST Promete Atu Asegura CNRT Nia Ukun Iha 2012

imagesimages
Partidu Sosialista de Timor (PST) hanesan partidu Politiku ne’ebe eziste mos iha Nasaun Timor-Leste ho nia estrutura tomak husi áreas rural too Nasional sei fo apoia ba Partidu CNRT ho nia lideransas Kay Rala Xanana Gusmao iha Elisun jeral 2012.

Deklarasaun politika ne’e haklaken husi Presidente Partidu PST Avelino Colho iha Aldeia Tardai, Suku Irabin de Baixo, Sub-Distritu Uatukarbau, Distritu Vikeke wainhira partisipa iha konso¬lidasaun Partidu CNRT nian iha fin de semana 20-3-2012. “Ha’u simu konvite husi Partidu CNRT atu mai partisipa hodi hasoru malu ho maluk sira, tanba konsolidasaun Partidu CNRT nian ne’e, instrumentu politiku ida ne’ebe fundamental tebes, tanba ne’e ha’u hakarak fo parabeins no felisitasoins ba kuadru politiku CNRT iha Sub-Dist¬r¬i¬tu Uatukarbau no Distritu Vikeke to¬m¬ak,”dalen Avelino. Avelino informa liu tan katak, kuandu akompania Televisaun ema balun mos hakfodak, wainhira nia ba iha Metinaru hodi hala’o konsolidasaun estrutura partidu nian, jornalista ho nia perguntas ‘Bahasa’ karik ‘memancing’ hateten, PST koko atu koligasaun ho CNR ? “Ha’u hatan sin mos la dun di’ak tanba Diresaun PSt seidauk kolia, ha’u atu dehan não mos labele tanba ha’u la’o hamutuk ho CNRT dezde funu nia laran too agora. Entaun ha’u esplika uitoan bele mos ba iha ne’eba, ne’e mak televisaun sira fo sai katak Presidente PST prontu atu hala’o koligasaun ho CNRT.” Kestaun importante liu mak PST atu dehan katak PST hakarak fo apoiu ba maun Kay Rala Xanana Gusmão atu re¬a¬l¬iza ninia planu estratejiku, ne’e mak im¬portante ba ema hotu. Avelino klarifika liu tan, CNRT mosu iha Rezistensia laran, mai husi tran¬sf¬ormasaun CRRN, CNRM no CNRT ne’ebe hanesan modelu Unidade Nasional (UN) hodi hatudu ba mundu katak Timor oan sira iha kbi’it atu rezolve nia problemas rasik, atu Indonésia sai karik la oho malu hanesan iha sai sira seluk entaun CNRT konprova duni UN neºe iha tinan 1999. Istoria iha tinan 2000 nia laran PST mos hola parte iha CNRT hanesan Concelho Nacional de Rezistensia Timor, kuandu ba iha Eleisaun so partidu CNRT la partisipa maibe Partidu hotu-hotu tuir hodi forma Assembleia Konstituisaun hafoin forma tiha Governu hodi kria tan Konstituisaun RDTL. (but)

Escolha husi Tempo Semanal

Sabtu, 09 April 2011

Eleisaun 2012, CNRT Fiar Aan Manan Absoluta

Josefa Parada - Sesta, 08 Abril 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI–Ho intensaun hakarak liberta povu husi kiak, Partidu CNRT fiar aan atu manan absoluta iha eleisaun jeral 2012. Oras nee dadaun, partidu nee realiza ona programa balun iha baze nudar estratejia ida hodi garante vitoria eleisaun.

“Haree hikas ba kotuk, uluk partidu nee foin harii fulan tolu deit antes eleisaun, maibe hetan ona kadeira sanulu resin walu (18) iha Parlamentu Nasional. Agora partidu nee halo tinan haat ona. Ita haree took saida mak bele mosu iha eleisaun mai.

Partidu agora prepara aan realiza programa iha distritu sanulu resin tolu,” katak Sekretariu Estadu Asistensia Dezastre Naturais,Jacinto Gomes de Deus ba STL iha Merkadu Lama, wainhira partisipa komemorasaun loron mundial ba saude, Kinta (07/04).

Nia haktuir, agora dadaun partidu halo konsolidasaun iha baze, hanesan iha Distritu Ermera, Sub Distritu Hatulia no Rai Laku. Tempu badak sei halo ba distritu hotu. Agora estrutura partidu hamutuk ho militante sira servisu makaas atu halo kongresu nasional ba dala rua iha dia 28 Abril too dia 1 Maiu, fatin iha Merkadu Lama, nebee sei involve reprezentantes no partisipantes husi distritu hotu.

“Hau hanesan sidadaun no militante Partidu CNRT, fiar metin katak, iha eleisaun mai partidu manan mutlak (absoluta, red). Tanba partidu hakarak hasai ema husi mukit no halo dezenvolvementu ba rai nee. Partidu CNRT tuba nafatin mak too ohin loron ukun aan,” tenik Jacinto.

Tuir Jacinto, partidu nee kumpri ona prinsipiu balun hodi liberta povu, hanesan implementasaun Pakote Referendum iha Timor laran tomak. Oras nee CNRT iha nafatin komitmentu atu manan iha eleisaun hodi kaer ukun nafatin, para bele halo dezenvolvementu ba povu no rai ida nee. Nia afirma, odamatan CNRT nakloke ba ema hotu atu bele tama. Importante mak iha hanoin hanesan ho partidu atu halao programa hodi hadia povu nia moris.

Iha parte seluk, Antonio Soares nudar militante CNRT fiar mos katak, partidu nebee Kay Rala Xanana Gusmão lidera nee, sei manan absoluta iha eleisaun 2012. Iha lideransa Xanana Gusmão nian durante tinan haat, realiza ona programa balun nebee bele ajuda povu barak sai husi kiak, hanesan fahe osan ba ferik katuas sira. Needuni iha futuru, ho manan absoluta, Xanana Gusmão sei lori nafatin partidu nee ba oin, hodi hadia povu nia moris.

Alende Xefe Suku Asamuta, Andre Soares hatutan, “Durante tinan haat, governu lidera husi Kay Rala Xanana Gusmão, hau sente programa dezenvolvementu ekonomia lao, tanba hadia povu nia moris, liu-liu fo subsidiu ba ferik katuas sira, nomos fahe projetu Pakote Referendum ba emprezariu sira, hodi bele loke kampu servisu ba joven sira nebee sei nganggur hela. Needuni, hau sente iha eleisaun mai, xefe governu nia partidu sei kaer nafatin”.

Optimismu hanesan hatoo husi estudante finalista UNTL, Mario de Jesus katak, eleisaun 2012 CNRT sei ukun nafatin. “Ita haree povu barak apoia husi Partidu CNRT nia programa, nebee durante nee implementa iha distritu too area rurais. Needuni iha eleisaun mai, CNRT sei okupa kadeira barak nafatin,” nia optimista.Jef

Jumat, 08 April 2011

Futura sede CNE

"Estabilidade Nasional Nudar Resultadu Ukun AMP Nian"

Husi: Jose da Costa

Liafuan Estabilidade komesa hetan ona fatin importante, iha deklarasaun politiko nain sira nian. Politiko nain hanesan Fretilin mos komesa aviza ona katak Tinan 10 tuir mai temke sai dekade paz nian. Fretilin nia portavos sira iha parlamentu mos komesa ona hasai deklarasaun oin-oin hodi dehan Fretilin mak garantia estabilidade. Sira dehan lakohi ona Violensia, maske realidade balun hatudu iha pasadu katak kuandu lakon ona eleisaun komesa halo ona atakasaun iha fatin-fatin, liu-liu iha Distritu tolu sektor Leste nian. Parte AMP sira nian, partidu hirak nebe koliga hamutuk iha AMP mos komesa hakbesik a'an ba povo liu-liu ba nia militante sira hodi dehan estabilidade importante ba dezenvolvimentu. Se laiha karik estabilidade laiha mos dezenvolvimentu. Ne'e be kuaze ema hotu ou povo tomak husi ki'ik to'o bo'ot kompriende tebes ona saida mak diak ba nasaun ida ne'e, maske politko nain balun tenta desvia fali sira nia atensaun. Se nune'e deklarasaun sira be dehan garantia estabilidade ne'e ladun relevansia iha situasaun agora tamba bele hamosu duvida barak. Duvida mak ne'e, Fretilin garantia estabilidade oinsa? Tamba lakohi ona marsa da paz hakarak fali marsa para vitoria ne'e mak garantia paz ona? tamba lakohi atu kria konflitu? ou garantia oinsa? hau hanoin ema sira nebe atu mai tuir marsa da paz ka marsa para vitoria ka marsa saida deit sira ne'e mos parte ida husi povo Timor Leste nian, nebe kuase hetan hotu benefisio oitoan-oitoan husi Governo ida agora, tamba ne'e duvida bo'ot se Fretilin mak Garantia Estabilidae Timor nian. So uluk karik, tamba uluk kuandu iha governasauan Fretilin nian mos ulun bo'ot Fretilin sira dehan bebeik nune'e, so Fretilin deit mak bele kria estabilidade no bele kria mos Instabilidade (kompriende tamba Fretilin mak Governa, Fretilin mak ka'er no gere polisia nune'e fasil atu instrumentaliza to'o fahe kilat mos), nebe laiha duvida buat ida. Mais agora ne'e duvida bo'ot, garantia oinsa. 

Maibe kuandu hau refleta didiak pesoalmente katak Estabilidade nebe iha, ohin loron iha ita nia rain maske sidauk klean, ne'e tamba povo nia kontribuisaun liu husi benefisiu nebe mak povo sira hetan. Imagina to'ok se fose Governo ida ne'e, Governo AMP nian ne'e mak hatudu ukun hanesan deit ou a'at liu fali uluk Fretilin nian, parese konflitu mosu a'at liu fali hirak nebe mosu ona iha ita nia rain iha tempu hirak ba kotuk. Maibe povo ida ne'e hatene liu-liu joven sira hatene no konsiente katak sira hahu dadaun ona hetan benefisiu husi AMP nia ukun, entaun sira hanoin ba halo konflitu ka kria problema halo saida? Mai tuir fali marsa da paz halo saida? ba afavor fali para depois sunu edifisiu governo sira nian halo saida? ba sai fali atan ba ema sira nebe hamrook ran sira halo saida?. Povo ida ne'e matenek ona no iha esperiensia partisipa funu tempu naruk nian, nebe kuaze sira hatene ba se mak sira apoio no halo nusa mak sira bele hamrik hodi kontra. Ita iha istoria tinan rua-rua mosu konflitu iha ita nia rain, sorti bo'ot buat ruma la akontese iha 2010. Ne'e mak realidadde nebe ita hetan no hasoru dadaun iha ita nia rai ne'e. Tamba ne'e mak hau bele dehan katak laiha ona konflitu bo'ot no naruk iha ita nia rain purke povo hetan ona benefisiu oitoan-oitoan maske labarak, maibe pelumenus sira bele sente ukun ida AMP nian oinsa.

Ita mos bele observa katak iha Dili, iha tasi ibun sira, komesa hari ona andar oin-oin, komesa loke apartement oin-oin to'o Timor Plaza mos atu finaliza ona, kompanhia balun husi rai bar-barak komesa ona hakat mai dadaun iha ita nia rain para husu se sira bele investe iha Timor ka la'e. Ita mos bele hare iha distritu Ai Rin Eletrisidade nian komesa ke'e no hari dadaun ona iha teritorio tomak, tinan ida ne'e komesa tan ho uma 5 kada aldeia iha teritorio Timor laran tomak, ne'e mak benefisiu nebe povo hare no sente ho sira nia matan ba ukun ida husi AMP sira nian. Ema la bulak hari uma no andar bar-barak iha Timor se sira lahare estabilidade iha Timor. Tamba ne'e mak ita temke ho honesto hodi hateten estabilidade nebe mak ita iha agora tamba povo mak lakohi ona atu kria konflitu, sira lakohi purke sira komesa hare katak sira nia moris no labarik sira nia futuru komesa hatudu dadaun ona i sei hatudu diak liu tan liu husi Planu Estrategiko Dezenvolvimentu Nasional nebe maun bo'ot Xanana lori la'o haleu Timor Laran tomak.


Hakerek nain nudar Vendedor ikan iha Tasi Ibun Lecidere Dili
 

Responsavel Kaixa CNRT (uluk) Tama Partidu CNRT

Eskolha husi blog Xanana Gusmao Asuwain


Partidu CNRT halo tan istoria ida iha suku Duyung, sub distritu Metinaro, ne'ebe iha responvel sira uluk iha Kaixa, NUREP, CELCOM tama hikas fali ba partidu CNRT. Sira dehan " uluk ita hamutuk liberta patria ona, ogora fila fali tenki hamutuk fali ho maun boot iha partidu CNRT atu luta ba "liberta povo hasai husi mukit".

Iha fatin ne'eba mos vice Sekjen sr. Fo Laran hanesan ema luta nain ida konta historia pasadu iha resistensia nia laran too mai TL hetan ukun an. Historia atu hatuur/hametin espiritu nasionalismu, historia mos atu hatuur/hametin patriotismu ba jenasaun foun no jerasaun tuan ne'ebe seidauk hatene historia iha rai laran. Iha konsolidasaun ne'e, presidente husi oragnisasaun ida-idak : OJP ( sr. Xito) , OMP (sr. Iguilda) , KP (Ilidio/Sakoko) hato'o nia programa no visaun/misaun ba kuadrus politiku no militante no simpatisantes husi nivel sub distritu too ba aldeia.

Nune mos Sekjen partidu CNRT, sr. Dionisio Babo halo kompleta liu tan saida mak sr. Fo Laran mensiona liu husi historia komparativu husi rai liu hanesan Angola, Mosambique, Guine Bisau nebe ukun an kleur ona maibe sei funu fatin. Iha ninia koalia husu atu militante no simpatisante sira no kuadru politiku sira tenki kaer metin buat nebe sai savi ba desenvolvimentu  mak hanesan: valorisa historia uluk, valorisa vetaranu sira, valoirisa kultura, hametin unidade/pas. Taka ninia koalia, Sekjen partidu dehan ba militante no simpatisante sira katak " FIAR AN LAO BA OIN".

Rabu, 06 April 2011

FRETILIN NIA PROPAGANDA BARATU HASORU CNRT NO IV GOVERNO KONSTITUSIONAL

Husi: Jose da Costa

CNRT nudar Partidu Politiko ida iha Timor Leste, nebe daudaun ne'e lidera hela koligasaun nebe bolu AMP (Aliança Maioria Parlamentar) nebe kompostu husi Partidu CNRT, PD, ASDT, PSD & UNDERTIM. Koligasaun ida ne'e lao kuaze atu tama ona tinan 4 iha Governasaun IV Governo Konstitusional nian. Mehi Partidu Fretilin nian atu hatun Governo ida ne'e husi loron ba loron no tempu ba tempu hela nafatin ho mehi no Governo kontinua funsiona, Estabilidade kontinua la'o no Dezenvolvimentu kontinua dudu neneik ba oin, karik lahanesan ho Tsunami nebe Dr. Mari temi iha konsolidasaun ida iha Becora-Fatu Ahi.  Estrategia no Propaganda oin-oin mak Fretilin lansa liu husi Autor Dr. Mari Alkatiri nudar Sekjen Fretilin no Membro sira seluk iha Parlamentu Nasional nebe ho objetivo ida deit mak hakarak atu hatun Governo ida ne'e, no fila fali ba poder. Estrategia no Propaganda hirak ne'e mak hanesan tuir mai:
1.     Bolu AMP nudar Governo Defakto no Inkonstitusional (Maske sira tauk atu lori ba Tribunal, tamba sei hamoe rasik sira nia an nudar ema sira nebe doutor lei ka Jurista sira)
2.     Bolu AMP inkapasidade no fakar osan deit (Maske lahateke ba an no partidu laran rasik katak Fretilin rasik iha kapasidade ka la'e no saida mak halo ona iha sira nia governasaun).
3.     Governo ida nebe nakono ho Korupasaun (Maske halo deit akujasaun iha media no deklarasaun politika iha parlamentu no nunka apresenta dadus ida dehan ema nain hira mak halo korupasaun no iha nivel ministeriu ida nebe).
4.     Issue Otonomista no Oportunista iha Governo laran (Maske iha Fretilin laran rasik mos ema hanesan Aicha Basarewan sei iha hela. Intensaun husi sira nian mak, liu husi issue ida ne’e, bele hamosu emosaun no persepsaun negativo ba Governo nune’e sira atu fila fali ba poder. Koitadu, povo ida ne’e matenek tebes, ba se mak sira bele tau fiar, no lia los mak iha nebe los. Tan povo ida ne’e hatene hatur tempu no emosaun iha nia fatin).
5.     Issue UNTAS (Issue ida nebe la pas ona iha tempu ohin loron, pior a’at liu mak halo fali surat kalen, tesi tun tesi sa’e ema nia opiniaun no inventa tun no inventa sa’e hanesan fali labarik ki’ik sira mak halo politika)
6.     Inventa Xanana nia Lian liu husi rekaman sira iha Mobile (Politika ida nebe baratu tebes, no politika labarik nian, tamba laiha etika no maturidade politika. Hahalok hanesan ne’e hatudu deit ita nia frakeza nudar lideransa partidu no indireitamentu hatudu katak ita laiha ona dalan seluk atu influensia eleitores sira. Impresta Xanana nia lian karik dehan komu sukit labele, entaun selok deit ona)
7.      Marsa da Paz (fofoun intensaun husi Marsa da Paz mak atu hatun forsa hotu Partidu Fretilin nian, hodi mai Dili, atu hatudu ba Governo ida ne’e katak povo la aseita aliansa ida ne’e. Maibe komu militantes sira mos lakohi importa ona, entaun habolu fali ona Marsa para Vitoria. Impresta Sr. Vicente Maubocy nia Liafuan karik dehan “Marsa fali ba kotuk”).
8.     Abandona Parlamentu (Fofoun kokotek makas dehan atu abandona parlamentu, maibe komu Deputadu sira mos hanoin dehan, Dr. Alkatiri iha osan no nia familia sira mesak ema nebe moris diak deit, se ita abandona agora, ita mak sae rai nafatin. Ho hanoin ida ne’e mak iha hela membro Deputadu sira nia ulun entaun sira lakohi abandona, maske iha instrusaun mai husi Dr. Alkatiri).
9.     Eleisaun Antesipada (sorte bo’ot Ramos Horta la mate iha atentadu 11 de Fevereiro, la’e karik kala eleisaun antesipada mosu duni ona, tamba sira nia target mak oinsa para Ramos Horta atu deklara ona Eleisaun Antesipada lalais)
10.                        Mosaun de Sensura tan kasu Maternus Bere (Fretilin hakarak uza oportunidade ida ne’e, hodi dada emosaun vitima sira nian para nune’e sira bele hetan fali konfiansa. Maibe infelismente hanoin nebe ladun iha rasusino, tan kestaun justisa iha fali kontradisaun ho kestaun interese nasional no ita nia politika de Rekonsiliasaun rasik)
11.                        Iha konsolidasaun iha Fatin balun iha Setor Leste, Fretilin dehan; Kuandu lakon iha eleiusan Geral 2012, funu sei mosu (koitadu, tempu naruk ema halo funu ita bo’ot toba tiha no laliga rai, tempu ukun a’an, ema atu halo dezenvolvimentu o temi fali funu, hanesan fali ema toba mak mangame iha mehi laran).

Entre strategia & propaganda hirak ne’e, la implika buat ida ba pozisaun Governo ida ne’e. To’o momentu no minutu ida ne’e governo nebe lidera husi Kayrala Xanana Gusmão sei metin no sei metin ba nafatin. Simplesmente atu dehan katak, devia prepara a’an, rekonhese erros sira nebe komete iha tempu hirak ba kotuk, buka atu hadia relasaun ho partidu seluk para kapta fali simpatia eleitores sira nian, hakarak lakon tempu ba halo agitasaun propaganda oin-oin.


Hakerek nain nudar Vendedor Ikan iha Tasi Ibun Lecidere Dili.

Selasa, 05 April 2011

Partido CNRT doko Tan Suku Lao-Ala Ermera

Secretario Siguransa Hato’o hla nia Mensagem ba militante CNRT iha Lao-Ala ErmeraSecretario Siguransa Hato’o hla nia Mensagem ba militante CNRT iha Lao-Ala ErmeraPartido CNRT hanesan partido nebe lidera IV Constitusional agora halo konsolidasaun barak-barak iha teritorio tomak. Alende iha distritu sira hanesan Lospalos, Viqueque e mos Baucau agora hametin tan konsolidasaun iha suku Laola iha Ermera iha sabdu dia 15 Janeiro 2011. Konsolidasaun ida ne’e partisipa militante lubuk boot ida nebe ke iha suku refere.
 Dirasaun Nacional CNRT nebe participa mak Vice Presidente Partido CNRT, Kordenator Konsolidasaun CNRT Ermera Cicilio Caminha, Secretario Estado Recursus  Naturais  Rigoberto,  Secretario Estado Siguransa Frnasisco Guteres, Secretario Estado Defesa Julio Tomas Pinto, Cordenador CNRT Ermera, Secretario CNRT Ermera. Iha konsolidasaun ida ne’e hahu ho dada bandeira nasional e mos bandeira CNRT.

Vice Presidente CNRT ho dirasaun Nacional Partido CNRT to’o iha suku Lao-Ala ErmeraVice Presidente CNRT ho dirasaun Nacional Partido CNRT to’o iha suku Lao-Ala ErmeraVice Presidente CNRT nian iha ninia intervensaun hateten katak Partico CNRT nebe lidera husi Maunboot Xanana Gusmao hakarat hadi’a povo ida ne’e nia moris. Alende ida ne’e mos hakarak hadia infrastrutura nebe iha Timor laran tomak.  Laos mai para servi deit militante CNRT mas ba povo Timor Leste tomak. Konsolidasaun ida ne’e parte ida husi programa partido ninia atu prepara an tama iha elisaun geral 2012 ninian. Vice Presidente CNRT ne’e mos hateten katak ,maun Boot Xanana mos hato’o ona katak iha 2012 CNRT hakarak lao mesak ou ukun mesak tamba ne’e ita tenki servisu diak liu para suporta ideia maun boot nian ideia ida ne’e.  E ideia ida ne’e laos hanesan ambisaun ukun mesak mas ukun mesak para servi diak liu ba povo terus nain ida ne’e. Nia mos isplika tan katak CNRT ida movimento uluk dissolve tiha maibe depois analiza situasaun krizi 2006 e mos ema e partido seluk nebe governa iha 2002-2006 Maun Boot hari’I fali Partido CNRT para kontinua spirit CNRT uluk nian para lori rai ida ne’e diak liu iha futuru.
Iha fatin nebe hanesan Deputado Cecilio Caminha nebe hanesan mos Cordenador ba Konsolidasaun CNRT Ermera hateten katak CNRT sei manan duni iha Ermera tamba tuir nia konsolidasaun barak tiha ona halao iha Ermera. Nia mos hametin liu tan katak ukun mesak atu haforsa liu tan atu foti desizaun diak liu iha guvernasaun nian. E importante liu mak ami sei garante katak guverno sei hari’i uma 5 ba suku ida ne’e sei realiza duni  iha teritorio tomak inklui iha suku Laoala Ermera ida ne’e. Deputado Cecilio mos isplika katak Partido ida ne’e ninia movimento atu ba liu oinsa dezemvolvi nasaun ida ne’e diak.
Secretario Siguransa iha ninia intervensaun hato’o katak Guverno ida nebe ho maun boot nia lideransa agora hadi’a buat barak iha rai ida ne’e. Parte ida mak hadia PNTL nebe bolu naran Reforma Siguransa e Defesa. PNTL labele politizado tamba PNTL ne’e instituasaun ida nebe hare liu ba intereses nasional. Secretario Estado da Siguransa mos hato’o katak iha krizi 2006 F-FDTL mak hemu tua, PNTL mak lanu tamba ne’e mak ninia komando rahun. Nia mos temi konaba promosaun nebe halo ba PNTL sira iha tinan 2010. Atu hakoto ninia mensagem, Secretario Estado Siguransa mos hato’o katak ho lideransa Maun Boot Xanana Gusmao nian ita kria stabilidade ba nasaun ida ne’e. Tamba ne’e, hatun nian, iha 2012 imi vota ba Maun boot atraves Partido CNRT ne’e signifika katak imi vota ba stabilidade nasional. Mensagem ikus ida ne’e halo militante sira basa liman e antusiasmo makas liu tan.
Iha tempo nebe hanesan Secretario Estado da Defesa hato’o mos asunto 2 ba militante CNRT sira katak permeiro ; Dezemvolvimento Seitor Defesa. Uluk F-FDTL hanesan ema ida karik iha ninia ulun la iha isin lolon e iha ain. Ne’e atu hateten deit katak Konstituasaun artigo 146 la iha lei sira nebe regula maibe hakat liu kedas ba lei organic F-FDTL ninia. Maibe agora Guverno kompleta tiha ona lei sira nebe ita persiza purtantu isin lolon sira ne’e ita kria tiha ona tamba ne’e F-FDTL agora sai orgaun importante ida ba rai ida ne’e. Nia mos hateten katak F-FDTL la bele mete politica maibe nia tenki hatene politica. Lei disiplina military mos iha tiha ona tamba ne’e F-FDTL sei implementa lei sira ne’e. Sigundo; Asunto Stabilidade Nasinal nian. SED ne’e mos hateten katak se stabilidade la iha dezemvolvimento mos sei lala’o tamba ne’e husu ba militante CNRT hotu bele koopera para kria stabilidade ba rai doben ida ne’e. Nia mos dehan katak Timor Leste durante ne’e hetan krizi kada tinan rua purzemplu iha 2002 iha krizi nebe implika ba suku loza Helo Mister, Dr. Marie Alkatiri nia uman e ema balun mos mate. Iha 2004 akontese tan violencia iha Lospalos nebe involve F-FDTL balun e estado hari’I komisaun ida halo investigasaun Presidente Comisaun B PN Sr. Jose Manuel Fernandes mak lidera. 2006 mosu tan krizi boot mak krizi politica military. Iha 2008 mosu tan atentado ba Chefi de estado e mos chefi de guverno. Maibe so iha 2010 mak guverno konsege hakotu tiha “rantai” violencia ou krizi. Tamba ne;e Permeiro Ministro hanesan mos Presidente CNRT iha ninia intervensaun iha Parlemento NAsional iha debate osamento hateten katak 2011 hanesan tinan nebe tenki nakunu ho paz e stabilidade.

KONSOLIDASAUN PARTIDO: CNRT DOKO BAGUIA

Partido CNRT halo ninia konsolidasaun iha Sub-Distrito Baguia. Konsolidasaun ida ne’e atu hatudu deit katak Partido nebe lidera husi Maun Boot Xanana Gusmao ne’e agora prepara an dadauk ona atu tama ba elisaun 2012 Mai.
Participa iha inkontro ne’e mak Secretario Geral Dr. Dionicio Babo, Vice Sec.Jend Folaran, Secretario Estado Julio Tomas Pinto nudar militante CNRT, Secretario Estado Siguransa nudar militante CNRT, Avelino Colho nudar Secretario Estado da Politica Energetika, Secretario Estado Eletrisidade Januario Pereira nudar militante CNRT, husi Fretilin mudansa iha Vitor da Costa, Vicente Maubosi e ho militante sira.  Iha ninia intervensaun Seretario Jeral CNRT hatete katak CNRT prepara an ona atu tama ba elisaun 2012 e prontu manan absoluta para ukun mesak iha 2012 mai. Mensagen hanesan mos hato’o husi  Fretilin mudansa.
Konsolidasaun ne’e mos oportunidade diak e halo mos tomada de pose ba kordenador ba CNRT suku sanulu iha baguia.



http://juliotomaspinto.com/publication/95-konsolidasaun-partido-cnrt-doko-baguia.html

Konsolidasaun Partido CNRT : XANANA : CNRT Partido “lain dari pada yang lain.”

Militante CNRT simu Presidente Partido CNRT iha Ritabou MalianaMilitante CNRT simu Presidente Partido CNRT iha Ritabou Maliana
Iha sabdu dia 12 de Febreiro Partido CNRT halo konsolidasaun iha fatin rua iha teritorio nasional. Konsolidasaun ida iha Viqueque nebe participa ema lubun boot ida e lideransa nasional sira nebe ba mak Vergilio Smith, Folaran e Secretario Estado Eletricidade Januario. Fatin sigundo mak iha Maliana liu-liu iha suku Ritabou nebe  ema rihun mak participa. Husi lideransa nasional, Presidente Partido CNRT mak tun rasik hamutuk ho Sekretario Jeral CNRT Dionisio Babo, Deputado CNRT sira hanesan Bisoi, Deputado Brigida Coreia, Verginia, Secretario Estado Alfredo PIres, Julio Tomas Pinto e Fransisco Guterres e lider sira seluk tan.
Militante Partido CNRT rona hela liamenon husi Presidente Partido CNRT iha Ritabou MalianaMilitante Partido CNRT rona hela liamenon husi Presidente Partido CNRT iha Ritabou MalianaIha konsolidasaun nebe komesa tuku 16.00 ne’e massa CNRT nebe atu simu Presidente CNRT barak tebes. Maibe preparasaun atu hamanas konsolidasaun komesa kedas iha 14.00 horas. Sai orador ba preparasaun iha tuku 2 lokraik ne’e mak Secretario Estado Alfredo e Julio Tomas Pinto nudar militante CNRT. Secretario Estado Alfredo isplika konaba programa CNRT nian atu dada kadoras mai Timor Leste.
Pires mos hateten katak iha Maliana oan ida nebe matenek tebes akaba nia studos iha New York no nilai diak agora servisu hea ho nia iha SE asunto Minarai nian. Pires hateten tan katak hamutuk ho CNRT e Maun Boot kay Rala Xanana Gusmao ita bele  hetan objective diak ba dezemvolvimento recursus naturais nian. IHa sigundo orador mak SE Julio Tomas Pinto. Nia isplika stabilidade nasional nebe importante ba desemvolvimento rai doben Timor Leste. Tamba ne;e nia husu para ema hotu kolabora atu kria stabilidade nasional ba Timor Leste. Pinto mos hateten katak CNRT tenki manan mutlak para depois kaer mesak kuda talin e sae kuda dala ida.
Iha konsolidasaun ne’e, Partisipa direita husi Presidente Partido CNRT maun boot Kay Rala Xanana Gusmao.Alfredo Pires (Secretario Estado Recursus Naturais) isplika hela asunto minarai ba militante CNRT iha ritabou Maliana.Alfredo Pires (Secretario Estado Recursus Naturais) isplika hela asunto minarai ba militante CNRT iha ritabou Maliana.MAunboot Xanana Julio Tomas Pinto (Secretario de Estado da Defesa) isplika hela asunto defsa e stabilidade ba militante CNRT Ritabou MalianaJulio Tomas Pinto (Secretario de Estado da Defesa) isplika hela asunto defsa e stabilidade ba militante CNRT Ritabou Malianamos hato’o konaba programa partido CNRT nian ba nia militante sira. E nia mos dehan katak Partido CNRT partido ida nebe lain dari pada yang lain. Maunboot nebe hanesan mos PM hateten katak Partido ida nebe hetan 18 kadeiras iha PN mas ninia ministro la iha so iha deit secretario estado e vice ministro ida deit, lain dari pada yang lain. Partido ida hakara stabilidade ba rai ida ne’e nia diak, lain dari pada yang lain. Partido ida nebe hakarak halo reconstrusaun ba nasaun, lain dari pada yang lain. Presidente CNRT ne’e mos dehan katak ita foin fulan lima hetan vice ministro ida iha Ministrio Justisa.
Tamba ne’e ita tenki manan mayoria absoluta ou menang mutlak iha elisaun mai ne’e. Para kaer kuda talin mesak. Koando iha elisaun mak ita hetan deit 32 kadeiras diak liu ita ba oposisaun iha parlamento para kontrola guverno ida mai ne’e.

Audit Subvensaun Públika ba Partido Polítiko: CNRT Primeiro Lugar, FRETILN Segundo

http://flagspot.net/images/t/tl%7Dcnrx.gif


Diario, 1 Abril 2011
Joao da Silva

Dili, Diario: Partido Congresso Nacional da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) hetan valor a’as liu ka sai primeiro lugar hosi rezultado audítoria (financial audit) ba orsamento subvensaun públika partidus politikus tinan 2009 – 2010, kompara partidos polítikus seluk.

Comissão Nacional das Eleições (CNE) halao audit ba Orsamento Subvensaun Púbilka hosi fulan Outubro 2009 to fulan Outubro 2010, no deside katak Partido CNRT konsegue hetan valor a’as 98,5  ho erros mínimo kompara ho partido sira seluk, iklui mos Partido Fretilin (valor 91) no partido seluk nebe hetan valor kiik liu.

Sekretário-Geral CNRT, Dionísio Babo, ba media ida ne’e hate katak nia satisfeito tebes ho rezultado auditoria ne’e, tanba ne’e hatudo katak servisu ne’ebe CNRT halo, halao duni ho profissionalismo, dedikasaun a’as, transparente ho akuntabilidade nebe mós tebes. Rezultado ne’e dala ida tan hatudo katak partido ne iha sistema organizasaun bem montado, ho staff bem treinado no professional hodi halao servisu administrasaun partido nian. Tuir Dionísio Babo “sistema nebe ami monta tuir regras orsamentais ka lei ne’ebe iha ho bazeia iha mata-dalan ne’ebe CNE rasik mak hasai. No ami nia staf administrasaun sira ne’ebe hetan treinamento bastante hodi bele gere orsamento estado nian ne’e halo ho diak, transparente ho responsabilidade diak tebes”. Ami lakoi hetan resiko tanba ne’e ossan estado nian povo nian, hatutan Babo.

Tinan-tinan estado fó ossan ba Partido Polítikus nebe hetan assento parlamentar. Orsamento ne’e ho baze ba número kadeiras iha parlamento nasional ne’be partido Fretilin mak hetan montante ossan barak liu partido hotu-hotu. Ossan ne’e atu apoia partido sira hakbiit a’an no dezenvolve sira nia organizasaun rasik. Maske nune, CNE rasik halo monitorizasaun makaas ba implementasaun orsamental ne hodi hare katak partido sira iha kapasidade atu gasta ossan sira ne lolos ka lae. 

Iha sasukat/ barometer 11 (sanulu resin ida) mak CNE uza hodi haré uzo orsamento partido sira durante ano fiscal ida-idak. Barrometer sira ne’e inklui mos: aprezentasaun relatório tuir kontas legais, kontabilidade ho legalizasaun responsâveis fiscais nian, análize ba reseitas ho dokumentos de peskiza, tranparénsia movimento orsamento nian, rekonsiliasaun entre nota bankaria, informasaun de património, sede partido, dever kolaborasaun no seluk tan.

Bazeia ba sasukat ka barometer ne’e, CNE halo audit durante besik fulan ida no konsegue identifíka erros ba gastus iha orsamento partido idak-idak nian no depois de halo análize, diskussaun profunda ho intervista ho staf administrasaun no dirgentes partidus polítikus sira, hetan rezultado hanesan hetan iha leten, ne’ebe hatudo katak CNRT nia valor a’as liu partido sira seluk.
Iha tinan hirak liu ba, partido CNRT – hanesan mos partido seluk - sempre sujeito ba audit hosi CNE no sempre hetan valor a’as liu partido seluk iha Timor-Leste. Ida ne’e, hatudo katak partido CNRT nia organizasaun lao no dezenvolve diak tebes, konsistente, koerente no iha akuntabilidade nebe diak no transparente. Em termos de organizasun, Partidu CNRT mos hatudo katak sira iha sistema no mekanismo de akuntabilidade ida professional, ne’ebe iha transparensia no akuntabilidade orsamental tuir lei partido politico no regíme subvensaun publika nian

Sekretário Geral CNRT Dionísio Babo hatutan katak, tinan-tinan, orsamento nebe partido CNRT simu, lori hodi halo aktividade programa annual ne’ebe partido mak deside rasik. Iha inisiu tinan foun, responsâveis partido CNRT hosi Timor laran tomak sempre halibur iha Dili hodi aprova programa annual. Hafoin ida ne’e Secretariado Nacional mak gere ossan ne’e ho guia Secretário Geral no supervizaun Comição Política Nacional ho Conselho Directiva Nacional Partido nian.

João Rufino, estudante UNTL  fó nia apresiasaun makaas tebes ba CNRT tanba iha kapasidade diak tebes hodi gere orsamento estado ho responsabilidade tebes. Nia fó parabens ba partido ne’e tanba hatudo katak sira iha kapasidade no bele atu regula povo nia ossan ho diak no akuntabilidade (das).

CNRT Seidauk Iha Figura ba Prezidente Republika

Sekretario Geral: CNRT sei deside liu hosi Kongresso ka Konvensaun sobre Kandidatu Presidente

TDF - Dili. Iha publikasaun CJITL Flash, banhira intervista Deputado Partidu Conselho Nasional Rekonstrusaun de Timor (CNRT) Aderito Hugo da Costa, Deputado ne'e hatete katak CNRT seidauk iha  ema ida atu kandidata ba Prezidente Republika iha Eleisaun Prezidensial 2012.

Deputadu Aderito Hugo mos hatete katak Prezidente Republika Jose Ramos Horta hakarak kontinua, kandidata a’an iha Eleisaun prezidensial 2012, maibe CNRT laiha kompromisso ida ho Ramos-Horta ba nia candidatura.

“CNRT hakarak hili Presidenti Republika ne’e ema ida ne’ebe mak independente no hetan apoiu husi partido sira hotu” dehan Aderitu Hugu  tersa 29/3, iha Parlamentu Nasional, haktuir Deputado Hugo.

Hosi Kongresso

Entretanto, Sekretario Geral CNRT Dionisio Babo Soares informa katak, kandidato Presidente CNRT sei la mai hosi ema ida ka rua iha partido, maibe Kongresso ka Konvensaun Partido nian mak sei deside atu apoia no determina se mak atu bele kandidato ba Presidente da Republika, tuir partido nia hanoin.

Tanba ne'e politika CNRT nian katak, kandidato ba Presidente da Republika nudar interesse nasional, no nune, sei deside hosi Konvensaun boot ida nebe, so kuadros partidos ho delegados sira mak bele tur hodi kandidata ema ne'e.

Boatos nebe lao iha liur katak CNRT iha ona nia kandidato, ne bosok. Iha duni aproximasaun hosi kandidato hosi partido balun atu husu apoio CNRT nian no maun boot Xanana nian, maibe CNRT deside ona katak so konvensaun mak bele deside. Haktuir Dionisio Babo, Sekretario Geral CNRT nian.