Jumat, 04 November 2011

MEMORIA BALUN PARA ATU LEMBRA

Iha Imagen ne'e Sr. Deonisio Babo, Actual Sekjen Partidu CNRT nian hamutuk ho maluk sira seluk partisipa iha resistensia husi frente rai liur nian (Diplomatika). Imagem ida ne'e mos hatudu oinsa partisipasaun Timor oan sira seluk, tamba hau lembra, maluk balun gosta desakredita ema seluk nia partisipasaun iha tempu pasadu.









Kamis, 03 November 2011

Partidu CNRT halo konsolidasaun iha Mahina 2 hodi hametin estrutura iha Baze


Lautem MLP- Partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) sábadu (29/10/11) foin dadauk ne’e halo konsolidasaun iha Suku Mahina 2 Sub-Distritu  Lautem-Moru,Distritu Lautem hodi hametin estrutura iha baze atu garantia Vitória iha 2012.
Tuir Sekretáriu Jeral Partidu CNRT, Dionisio Babo iha nian diskursu hateten katak Partidu CNRT hamrik atu  liberta povu husi kiak no mukit tamba  CNRT ida uluk liberta ona pátria ne’e duni ohin loron Partidu CNRT mosu dala ida tan hodi liberta tan povu no rai ida ne’e hodi lori Dezenvolvimentu ba oin.
“Partidu CNRT hamrik atu liberta povu husi kiak no mukit tamba CNRT uluk liberta ona Pátria ne’e duni ohin loron CNRT mosu dala ida tan hodi liberta povu no rai ida ne’e hodi lori Dezenvolvimentu ba oin”dehan Sekjen Dionisio hafoin diskursu iha Konsolidasaun Partidu CNRT iha Suku Mahina 2,Sub-Distritu Lautem-Moru Distritu Lautem Sábdu (29/10) Iha fatin hanesan Koordenador Partidu CNRT Distritu Lautem, Luis do Santos hateten katak Partidu CNRT kaer ukun mesak iha 2012 Partidu CNRT sei realiza nian mehi ne’ebé Maun bo’ot Xanana Planeia ona,ne’e duni atu inplementa mehi ne’ebé iha Partidu CNRT tenke kaer ukun mesak iha 2012.
“Bainhira Partidu CNRT kaer ukun mesak ida 2012 CNRT sei realiza nian mehi ne’ebé planeia husi Maun Bo’ot Xanana ne’e duni atu realiza mehi ne’e tenke fo fiar nafatin ba CNRT hodi kaer ukun mesak iha 2012”dehan Luis hafoin halo konsolidasaun Partidu CNRT.
Iha konsolidasaun ne’e partisipa husi Sekretáriu Jeral Partidu CNRT, Dionisio Babo, membru estrutura tomak husi CPN, CDN, OJP husi Partidu CNRT, no militante no simpatizante sira

Timor-Leste hetan ona progesu



SAPO TL ho PNN Portuguese News Network - 04 de Novembro de 2011

Relatóriu Globál kona-ba Dezenvolvimentu Umanu tinan 2011 “Sustentabilidade nó lia lós: Futuru Di’ak ba Ita Hotu”, hatudu kresimentu nó progesu iha rai laran.

Relatóriu ne’ebé fó sai husi Programa Nasoens Unidas kona-ba Dezenvolvimentu nian iha Copenhaga, iha loron 2 fulan Novembru, loron Kuarta-feira ne’e, ho objetivu atu kria valór ida ne’ebé reprezenta kona-ba dezenvolvimentu ho kategoria bázika dezenvolvimentu umanu tolu: Vida ida ne’ebé naruk nó saudavel, asesu kona-ba koñesimentu nó padraun husi vida moris ne’ebé di’ak.

Dokumentu ne’e hatudu katak Timor-Leste, aumenta tan ninia Índice de Desenvolvimento Humano (IDH), ba pontu 0,495 nó ida ne’e hatudu ona aumentu ba 22% husi tinan 2001 nó 2011, tuir períudu sustentabilidade nó kresimentu pozitivu.

Esperansa Média husi Vida nian mós aumenta, tuir saida mak haktuir iha relatóriu ne’e.

Ohin loron, sidadaun timor-oan ida sei moris iha mundu ne’e ho média liu husi tinan 6,3, duké iha tinan 2000, tanba iha tinan refere ho de’it tinan 56,2 maibé iha tinan 2011, aumenta ona ba 62,5.

Índise husi Dezenvolvimentu Umanu ne’e bazeia ba estatístika independente hirak ne’ebé hetan husi instituisaun internasionál sira, hanesan Banko Mundiál nó UNESCO, ba iha área prinsipál husi espetativa vida nasionál hanesan eskolaridade, Produtu Nasionál Bruto, iha kada kapita nó mós halo kalkulasaun ba valór totál tinan-tinan hodi klasifika nasaun hothotu.

Relatóriu tinan ida ne’e, fó atensaun ba progresu nó dezenvolvimentu husi nasaun ki’ak hothotu iha mundu ne’ebé sai hanesan risku, maski iha ona sékulu ida ninia klaran, karik foti medida hodi hamenus mudansa klimátika nó prevene atu la bele estraga ambiente, hanesan mós redus profundidade nó dezigualidade iha rai laran nó ho nasaun seluk.

Iha relatóriu tinan 2011 ne’e, adisiona ona nasaun 18 nó métodu kálkulasaun hodi hatudu kona-ba buat hirak ne’e sei muda karik iha dadus foun ruma.

Tuir metodolojia ne’ebé atualiza katak, kada kapita husi PNB iha Timor-Leste kontinua buras ba beibeik, hodi sa’e ba to’o USD dolár 3.005, iha tinan 2011 ne’e duké iha tinan 2010 ne’ebé ho de’it USD dolár 2.867.

Tuir relatóriu husi tinan 2010 nian katak tau ona Timor-Leste iha nasaun 147 primeiru, husi nasaun 187, hodi klasifika ba iha pozisaun 120ª, hanesan ranking ida ba nasaun 169.

Timor-Leste hetan ona pontu pozitivu, durante prazu naruk nian laran, desde nasaun ne’e restaura ninia Independénsia.