Kamis, 30 Juni 2011

Governu Timor Leste sei mantein nafatin pozizaun hodi dada pipeline mai Timor Leste.

Dili- Governu Timor Leste sei kontinua mantein pozizaun atu dada pipeline mai Timor Leste maibe tenke liu husi prosesu diskusaun ida.
Povu tomak hein hela atu dada pipeline mai Timor Leste hodi nune’e bele loke kampu traballu ba ita nia joventude sira maibe kestaun ida ne’e sei iha  prosesu nia laran no difísil oituan atu realiza.
Tamba ita tenke hare mos  ba rekursu umanu no situasaun siguransa  iha rai laran maibe ita hotu sei fiar katak pipeline sei dada mai atu nune’e osan sira ne’e bele tama mai Timor Leste no ita bele sente katak goza duni ukun an.
Tuir Sekretáriu Estadu Rekursu Natural(SERN) Alfredo Pires hateten katak prosesu atu dada pipeline mai Timor Leste ne’e ita mantein nafatin pozizaun maibe tenke mos hare ba kestaun hotu-hotu.

“Governu Timor Leste mantein nafatin ninia pozizaun atu dada pipeline mai Timor Leste maibe ita mos tenke hare aspetu hotu hodi iha futuru labele fó inpaktu negative mai ita maka tenke liu husi prosesu dikusaun ida”
Dehan Alfredo Pires Kinta-Feira (30/06/11) iha Hotel Timor Dili.
Nia mos hatutan liu tan argumentu sira ne’ebé maka parte kompaña  foti maka hanesan situasaun iha ita nia seidauk seguru.
“Kestaun sira ne’ebé maka parte  kompaña sira foti maka ne’e   dehan situasaun iha rai seidauk normal, dehan violensia hela deit, ema tuda malu nafatin ne’ebé bainhira sira tau pabrika ida iha ne’e investor sira la mai.
Maibe hau sente argumentu sira nia ita sei la lasimu nafatin tamba  iha rai barak maka situasaun a’at liu karik investementu lao hela” dehan Nia
Seretáriu Estadu ne’e mos hatutan liu tan opsaun Timor Leste nia porte tebes atu dada duni mai ita nia rain no ita estuda didiak hodi nune’e iha future bele fó vantgen mai ita hotu no importante mai ita maka ita tenke defende maka’as.
Ikus Nia sei promete katak iha tinan 2012 sesemaka atu kaer ukun sei entraga fali dokumentu sira  hotu ba governu foun.
“Hau husu ba partidu ne’ebé deit maka manan iha elisaun jeral 2012 labele lakon ho prosesu ida ne’e no ami  sei entrega hotu domentu sira konaba proseu pipeline nian” Dehan Alfredo Pires


Mari Alkatiri La Iha Moral Politiku Temi Maun Xanana ho CNRT Nia Naran Hodi Halo Politika Baratu

Radio da Libertasaun
Jornalista: Lorenso Fernandes


DILI- Membro dirijente CPD-RDTL naran Ameriku hatete katak Mari Alkatiri laiha moral politika atu koalia tun sae konaba Maun Xanana, liu-liu lori maun Xanana nia naran ba ba propaganda baratu (murahan) Mari Alkatiri ho Fretilin-Alkatiri nian.

Alkatiri mos moe laiha ona, tanba hatete bebeik katak nia ho Fretilin Radikal mak sei hasai Maun Xanana ho CNRT hosi tahu laran. Padalah, Alkatiri ho Fretiilin Radikal rasik iha hela tahu laran, no justru bele dada fali maun Xanana ba tahu-laran. Tinan hirak nia laran, sira ataka hela deit maun Xanana, maibe hare ba laiha kartuz ona, uza fali Xanana hodi halo propaganda murahan.

Maun Xanana ho CNRT nebe liberta nasaun no povu no nebe sei luta nafatin atu liberta povu Timor Leste (TL) husi KKN, mukit no kiak.

FRETILIN nebe CPD-RDTL defende mak agora ne FRETILIN-ALKATIRI komessa estraga no halo aatu liu. Tanba ne, CPD-RDTL, sei hamutuk ho partidu seluk hanesan CNRT ho PD hodi defende FRETILIN movimento nebe FRETILIN-ALKATIRI halo aat ona.

Ameriku mos hatete katak agora ne ita hotu tenke buka koalia lia los ho Povo, labele koalia mangame ho Povo, labele lohi povo no li-liu labele halo promesa falsu

Ameriku mos haturan, ita hotu tenke respeita lei no konstituisaun no labele soran tan Povo.  Povo Timor-Leste kole ona ho divisionismu no hakarak moris ho hakmatek.  Hau husu maluk sira hotu husi partidu seluk hotu-hotu, mai ita hamutuk hametin Dame no Estabilidade hodi halo tinan 2010-2020 sai Dekada ba Pas, Estabilidade no Desenvolvimentu,” deklara Ameriku iha Balide.

Iha biban ne’e, tuir mos Antonio Aitahan Matak fundador CPD-RDTL hatete katak Sekretariu Jeral Fretilin-ALKATIRI nia aktu ne hanesan aktu suisidiu politiku, nebe hakarak halo fali FRETILIN MOVIMENTO ba nia keuntungan politik. Tuir lolos Alkatiri tenki hatene katak nia mak estraga Fretilin nia prinsipiu nebe uluk fundador sira hahu iha 1975. Alkatiri estraga ona Fretilin nia prinsipius. Agora Fretilin hanorin nia militantes sira hodi ataka ema, dun-matak ema no tolok ema hosi kotuk, politika ida nebe foer liu hotu-hotu.

Mari Alktiri memang durante ne koko atu personifika istoria funun nian ba nia a’an rasik, ne’ebe hanoin katak so nia mak luta mesan, so nia mak iha moral politika, maibe Fretilin-Alkatiri laiha ona moral katak ita utiliza labarik ki’ik oan sira ne’ebe mate iha be’e leten sira ne’e ba hotu iha partidu politiku, laiha ona moral kuandu heroi sira ne’e partidu politiku nian.

Tuir Jose Namadoras, Aileba ida iha Hali-Laran, Mari Alkatiri uja fali nia naran rasik nia naran ba buka kadeira ne’e, ida ne mak moral laiha no la tau interesse nasional ka estadu nian, no patria nian nebe povu maubere ho jeresaun foun ba labarik presija. Alkatir, nebe moris deit iha Mosambike, la hatene katak ita sira moris iha Timor no luta, mate ba povo ida ne hamutuk ho bei-ala sira nebe mate ba patria no nasaun ida, ne’e maka asswain Timor nian, laos Mari Alkatiri nebe hun ho dikin laiha.

Mari Alkatiri laiha MORAL POLITIKA no, labele uza bebeik maun Xanana Gusmao nia naran hodi halo propaganda baratu na nia aan.
 
 

PARTIDU FRETILIN TARA BANDEIRA HANESAN NAN-TEN: FRETILN-ALKATIRI LA RESPEITA SIMBOLO NASIONAL

By Mario Ximenes

TDF – Dili: Partidu FRETILIN-ALKATIRI, desde 2007, tara bandeira nebe sagradu tebes arbiru deit hanesan NAN-TEN no l afo valorizasaun liu ba síbolo rezistensia ne. Lia fuan sira ne hato hosi João da Silva, membru komunidade Lautem nebe dadalia ho jornalista TDF.

Akuntesementu sunu bandeira Fretilin iha area Mota Ulun, Becora-Dili iha loron Domingo, 19 Junu 2011 (Le’e Timor Post 21-22 June 2011) hatudo momos mai ita katak, ema barak nervus ho aktu Fretilin-Alkatiri nebe la konsidera bandeira nebe iha valor historiku tebes ba Timor Leste depois Ukun Rasik an. 

Ema Timor oan barak triste tanba Fretilin-Alkatiri (laos FRETILIN MOVIMENTO) nia hahalok hatuun no la fo valorizasaun ba bandeira refere. Ho prekupasaun maka’as João da Silva hateten katak akuntesementu refere iha tendensia atu estraga estabilidade rai laran, tanba Fretilin-Alkatiri rasik mak provoka ema hodi atu halo aat ba bandeira ne.

Tanba falta de respeito ne, mossu vandalism, no ikus mai Mari Alkatiri fo fali salah ba CNRT. Tuir Maria Lucia hosi Viqueque, “asaun ne’e hanesan fali atu soran Partidu historiku Fretilin no Partidu CNRT nebe lidera husi Lideransa historiku Xanana Gusmao” nebe hakarak soran Partidu maioria rua ne’e hodi estraga establilidade nacional”. Maske nune Jose apresia tebes maturidade politika Partidu CNRT nian hodi la monu iha tentasaun refere. 

Fretilin-Alkatiri tuir lolos hallo reflesaun atu dada fali bandeira no symbol rezistensia nebe, ema barak mate no ran fakar suli hodi defende, hodi ba tau iha uma lulik, no laos dada tun sae haensan nan-ten, rebo-rebo ba mai iha Timor laran.

Maria Lucia mos  hateten katak tempu dadaun ne’e Timor Leste prepara an atu halao festa demokrasia hodi ezerse direitu demokratika iha elisaun hodi hili Presidenti da Republika no Parlamentu Nacional ba terseira lejislatura iha tinan 2012. Tuir Lucia eventu ida ne’e importante tebes ba Timor Leste maibe mos kritiku no vulnerabel tebes ba konflitu. Ema balun nebe la hakarak Timor Leste sai hanesan nasaun bele kontinua buka atu estraga estabilidade nasaun nurak ne’e. Tanba ne, tuir lolos komite sentral Fretilin-Alkatiri tenki dada sai tiha buat sagradu ne hosi rai laran.

De faktu, bandeira ne to agora bara ma dada iha ai-leten iha Timor laran, no dodok, ba mai los no laiha ema mak interesse.

Tuir Antonio Ximenes hosi Suai, elisaun 2012 sei sai hanesan barometer ida atu koko kbiit no matenek Timoroan iha kontekstu konstrusaun Estado no Unidade Nacional. Komunidade Internacional no ONU sei tau matan maka’as ba ita nia prosesu elisaun 2012 hodi foti desizaun atu dada misaun UNMIT husi Timor Leste ka lae.

Tan ne’e Antonio husu ba Lideransa, militantes, apoiantes Partido Politika no povu tomak atu neon nai’n matan moris hodi tau matan ba estabilidade no partisipa iha festa demokrasia ho dame. Nia mos husu atuCNRT labele monu ba manipulasaun politik Alkatiri nian, no konsentra ba dejenvolvimento Nasional.
 

Entrevista Eskluziva ho Sekjer CNRT; “Xanana Lakohi Pipeline Ba Australia”

Jornal Nacional Diário
By João da Silva

Presidenti partidu Congreso Nasional Rekonstrusaun Timor (CNRT) aktual Primeiru Ministru  Kay Rala Xanana Gusmão nia pozisaun ba rikusoin Timor Leste, pipeline greate sunrise maka, nia lakohi pipeline ba Australia, maibe tenki mai Timor Leste, tanba ne’e Timor Leste nia rikusoin.

Hanoin konaba pipeline greate sunrise, tuir mai Jornalista Jornal Nacional Diario (JND) João da Silva intrevista ho Sekretariu Jeral (Sekjer) CNRT, Dionisio Babo (DB), Tersa (28/6) iha sede CNRT, Bairo dos Grilos, Dili.

JND; Hanesan partidu politiku, oinsa CNRT nia hare ba prosesu negosiasaun pipeline greate sunrise?

DB; ‘CNRT nia pozisaun desde inisio kedas, atu muda politika sira ne’ebe uluk sei plin plan hela katak, greate sunrise ne’e identidade nasional ba Timor Leste, tanba ne’e CNRT hamutuk ho maun bot Xanana ne’ebe agora prejide Governu, deside katak, pozisaun CNRT nian sei la muda atu dada pipeline mai Timor i maun bot Xanana lakohi rikusoin ne’e ba Australia. Uluk ema hotu-hotu duvida i iha parte Australia nian ho Woodside fo bebeik komentaria katak, teknikamente, legalmente no politikamente laiha baze atu dada pipeline ne’e mai Timor. Tanba ida ne’e maka, mosu inisiativa atu kria ajensia regulativa hanesan Autoriadade Nasional Petrolho (ANP).

Iha ANP laran, ita hatama Timor oan barak hodi haruka ba tuir treinamentu no halo preparasaun, liu husi buat sira ne’e hotu, ohin loron ita iha ekipa teknika Timor ida hanesan ajensia rekulatoria, mais teknikamente mos sira kapasitadu teb-tebes hodi bele negosia ho Australia no Woodside, atu dada pipeline mai Timor’.

JND; Oinsa CNRT hanesan partidu ida nia apoia ba Timor oan sira ne’ebe halo negosiasaun ba pipeline?

DB; ‘Primeiru hau hakarak kongratula ekipa ne’ebe iha ANP no ne’ebe iha Sekretariu Estadu Rekursu Naturais nia okos, prinsipalmente Alfredo Pires, Komisariu negosiasaun pipeline husi Timor Leste Francisco Monteiro no sira seluk tan. Tanba, sira hotu halo servisu laos hatudu kapasidade intelektual deit, maibe sira hatudu kapasidade teknika, kapasidade negosia, ne’ebe makas teb-tebes i ida ne’ebe maka ema Timor nunka hare’e durante ne’e, hodi bele representa interese Timor nian iha negosiasaun ho kompania Australia nian Woodside.

Ho sira nia kapasidade ida ne’e maka, sira konsege fo konfiansa ba instituisaun hotu Estadu nian no mos fo konfiansa ba parseiros sira hanesan Australia katak, buat ne’ebe sira uluk koalia dehan legalmente no teknikamente labele, maibe agora bele ona’.

JND; nudar partidu politiku, CNRT iha votus konfiansa ka laiha ba Timor oan sira ne’ebe partisipa iha negosiasaun pipeline?

DB; ‘CNRT fo konfiansa tomak ba iha Timor oan tekniku sira ne’ebe profesional teb-tebes no kapasitadu teb-tebes, ne’ebe servisu hela agora. Konfiansa tomak ida ne’e maka, durante ne’e CNRT fo liu husi nia Presidenti partidu ne’ebe agora prejidi hela Governu ne’e, atu desenvolve no aumenta tan kapasidade Timor oan sira nian hodi bele dada pipeline ne’e mai Timor Leste.

Ita iha Timor ne’e maka, tanba politika, ne’ebe balun kritika tun no kritika sa’e, maibe modelu transparansia no jestaun ba minarai ne’e rasik, mundu internasional rekuinese tiha ona i ANP no ita Governu rasik agora, iha nasaun balun iha mundu konvida sira hodi ba hanorin no fahe esperensia ita nian ba sira, konaba oinsa maka jere minarai no rikusoin iha sira nia rain’.

JND; Oinsa CNRT nia akompanhamentu ba lider maximu CNRT Xanana Gusmão nia pozisaun ba rikusoin Timor Leste?

DB; ‘Hanesan hau dehan tiha ona katak, desde uluk, agora no ba oin, CNRT sei la muda politika atu dada pipeline mai Timor Leste. Agora ita iha tan tiha ona provas katak, hatudu viabilidade ekonomika, politika, legal no teknika, ita bele, tanba ne’e maka agora, ita tenki halo esforsu nafatin atu dada duni pipeline ne’e mai ita nia nasaun.

Laiha tan ona razaun ba sira seluk hodi desmente katak, pipeline labele mai. Ne’eduni situasaun sira ne’e hatudu katak, ita iha Timor oan ne’ebe maka iha kapasidade barak no makas liu tan ona atu dada pipeline mai Timor. Ita nia pozisaun atu dada pipeline ne’e mos mundu internasional rekuinese ona i to’o sira bolu tan ita ba fo treinamentu ba sira hanesan Guine Bisau no nasaun sira seluk iha Afrika, ne’eduni CNRT nia politika maka sei la muda katak, pipeline ne’e tenki mai Timor Leste’.

JND; konaba pipeline, CNRT iha apelo ba partidu politiku sira?

DB; ‘CNRT hatene iha partidu politiku balun maka apoia politika ida ne’e, balun sei pesimista, laos katak sira lakohi pipeline mai Timor Leste, tanba balun sira hare husi parte ekonomia no razaun oioin tan. Maibe buat ida pipeline ne’e identidade Timor nian, ne’e hanesan mos buat ne’ebe maun bot Xanana uluk koalia bebeik katak, uluk ita funu ba ukun rasik an i agora ita funu atu liberta ita nia’an, husi kiak, mukit, hamlaha, nakukun no buat sel-seluk tan. Hau hanoin ba partidus politikus sira apoia inisiativa Governu nian, atu dada pipeline mai Timor Leste’.

JND; partidu CNRT nia hare, se pipeline mai Timor Leste, nia inpaktu ekonomia ba Timor Leste iha ka lae?

DB; ‘Pipeline mai Timor Leste, iha nia inpaktu ekonomia bot teb-tebes, tanba sei fo vantajen ekonomia bot teb-tebes ba ita nia rain. Sei fo mos kresimentu ekonomiku diak no mos distribuisaun rikusoin ida diak, tanba ne’e ita tenki louva nafatin servisu ne’ebe maka ANP halo i li-liu sira iha Rekursu Naturais hodi bele haforsa liu tan sira nia lobi sira ne’e no mos haforsa sira ia diskusoens sira ne’e ho kualidade diak ne’ebe sira hatudu tiha ona, para hodi bele dada pipeline mai Timor Leste’.

JND; Esperansa saida maka partidu CNRT iha ba negosiasaun pipeline?

DB; ‘Ita iha ona estabilidade ida ke’e ita bele garante, ita iha konfiansa politika husi povu ba iha lideransa nasional nasaun nian. Ita iha konfiansa makas ona husi ema estranjeiros ne’ebe hakarak mai investe iha ita nia rain, iklima politika ida ne’e ita tenki mantein nafatin, CNRT apela ba partidu hotu-hotu atu hanorin sira nia militantes, atu hateten ba katak, hanesan partidus politikus, ita hanesan parseirus hodi bele kompete atu hadia rai ida ne’e i ita laos kompete atu buka inimigu malu fali’.

JND; Tuir CNRT nia hare, saida maka bele hakuak partidus politikus?

DB; ‘Interese nasional ne’e inportante, tanba ne’e estabilidade ne’e xavi ba desenvolvimentu nasaun ida atu lao diak ba oin. Tanba ne’e, hau haktuir dala ida tan, ba ita Timor oan hamutuk, prepara infra-estrutura hodi prezerva ita nia identidade nasional, ita nia rikusoin, ita nia kultura no seluk tan tenki iha garante para labele iha tan ema seluk mai lohi ita’. 

Ba CNRT, buat ne’ebe inportante maka, estabilidade, rekonsiliasaun, unidade nasional, ho ida ne’e hotu sai hanesan plata forma hodi halo desenvolvimentu nasional’.****

Rabu, 29 Juni 2011

Programa Hari Uma ba Ema Kiak Lider Komunitaria Oecusse Simu Kontenti

Posting Husi : Josefa Parada

AMBENO—Programa Milenium Development Goolds (MDG) IV Governu konstitusional iha tempu fulan oin sei hari uma 5 kada aldeia entaun Administrador distritu Oecusse, Jose Tanesib Anuno konvoka reuniaun integradu ida ho xefe suco sira no xefe aldeia tomak iha Oecusse hodi  nunee bele prepara lista ema sira nebe vurneravel liu atu hetan uma sira nee no lideransa comunitario sira tenki prepara fatin nebe diak hodi monta uma sira nee ba povu iha area rurais.
Lia hirak nee hato’o husi administrador distritu Oecusse ba STL iha eficio camara municipal Nunbei  Kinta feira (23/06) hafoin halao encontru integradu hu xefe suco 18, CDO, OGL no xefe aldeia  65 iha distritu ho objektivu atu prepara fatin hodi simu uma sira nebe preparadu tiha ona husi governu ba povu iha area rurais.
Iha encontru nee ADO bele hatene informasaun konaba oinsa preparasaun suku no aldeia ba MDG atu simu uma 5 nee tamba tuir planu governu nian atu hari iha tinan 2011-2015 kada  aldeia uma hirak nee sei la hanesan Uma neebe hari tiha ona husi Ministeriu Soidaridade Sosial (MSS) maibe uma hirak nee sei hari iha fatin ida.
Tuir Ado, Programa MDG nee sei hala’o durante tinan 5 comesa iha tina nee 2011-2015 kada tinan sei hari uma 5 to’o tinan 5 tanba nee  to’o Iha tinan 2015 iha uma 25 maka hamrik iha kada aldeia, tuir planu tipe neebe iha maka hanesan 3:6,50,7:6 tipe hirak nee sei hare tuir total familia uma laran.
“Total Uma neebe sei hari iha ita nia distritu Oecusse tinan 2011 hamutuk uma 325 tanba iha ita nia distritu iha aldeia 65 nebe uma 5 sei hamrik iha aldeia idak-idak mas kona ba  kriterai ema se maka atu hetan uma hirak nee maka ema neebe kbiit laek, alejadu, matan delek, no karik mos ba sira neebe foin forma uma kain,”nia informa.
Konaba material la persija fatuk, rai henek no ai maibe uma sira nee jadi tiha ona husi tim ou ema ida maka sei mai monta uma hirak nee tamba TL hetan hetan doador husi Governu Americano nebe husu ba xefe suco no xefe aldeia sira atu pasa informasaun tamba iha 30 de Junu dadus sira nee tenki hatama kompletu ona, ema  sira nia naran, fatin ou rai ho tipe uma para tim husi nasional bele atende.
Kona-ba orsamentu husi Governu Lokal sidauk hatene tanba tuir Informasaun neebe ke iha katak uma hirak nee sei mai monta deit tanba uma sira nee jadi tiha ona  iha fatin seluk sira mai monta deit hanesan uma mobile .
Iha fatin hanesan xefi do suku Costa Alexo Abi hateten katak agora dau-dauk koordena ho komunidade sira iha suku kosta no mos Diresaun Nacioal Terras Propriedade (DNTP) Oecusse kona-ba planu governu atu hari uma ba komunidade sira neebe tama kategoria kbiit laek .
“Engkontru nee hotu ona tanba nee ami sei fila fahe informasaun ba komunidade atu identifika ba fatin sira neebe daik atu hari uma sira nee pa ra aban bain rua tanba uma hirak nee sei hari to’o 2015 kada tinan hari uma 5 iha aldeia ida tanba nee labele tau iha fatin kloot tenke tau iha fatin luan tanba nee maka sei koalia mos ho DNTP Oecusse, Ami kontenti teb-tebes ho politika governu tanba bele fo uma ba ema neebe vulneravel ka kbiit laek hanoin katak planu governu nee diak teb-tebes , “nia hateten .
Iha sorin seluk Xefi do Suku Lele-Ufe Jose Poto hateten katak importante tebes programa governu atu hari uma sira nee ba komunidade sira nee la iha kondisaun ka kbiit atu hari uma tanba nee importante tebes atu hari uma sira iha foho barak maka la iha kondisaun .
“Importante atu governu hari uma ba Kiak sira tanba nee uma sira iha foho kondisaun ladaik tanba nee hau husu ba governu atu nune implementa lalais iha tempu agora atu nune la bele ihtan tan impaktu husi udan boot tan uma neebe hari iha parte fohoh maka barak liu tan banee maka presija hari agora labele dada tempu tanba orsida udan tun ona problema boot ona diak liu halao antes udan tun”nia dehan .
Uma 5 neebe atu hari husi governu ba it ania komunidade Informasaun hirak nee ami passa ba sira tanba nee maka governu presija implementa lalais atu nune la bele hamosu problema katak sei bele governu Implementa lalais tanba wain hira implementasaun n e’e lao tarde nee xefi suku maka hetan fali problema katak nee loos ka lae maibe ida nee lideransa komunitario halao ona encontru ho nai ulun sira iha vivel altu klaru katak ida nee loos tanba nee maka implementasau nee tenke lalais.
Iha fatin hanesan official Dezenvolviomentu Comunitariu (CDO) Subdistritu Nitibe Agostinu Afulit hateten Governu presija tebes atu hari uma hirak nee tanba hare ba kondisaun povu presija tebes tanba povu maioria maka kbiit la to’o atu hari uma tanba nee maka agora governu loke ona matan ba nia povu sira ho kada aldeia sei hetan uma 5 kada tinan durante tinan 5 nia laran hahu 2011-2015.
“Planu governu neebe iha tenke implementa tanba povu halerik ba necesidade baziku nian tanba nee governu mos matan nak loke ona no tilun rona ona atu implementa ona ba nia povu iha rai ida nee”katak Afulit.
Nee duni liu husi programa MDG bele tulun diak liu tan povu sira nebe kbiit laek atu goza independensia ida nee liu husi dezenvolvimentu iha seitore oi-oin ba future jerasaun foun sempre nakonu ho prosperiedade ba funu ukun rasik an no tempu independensia rai Timor. jos

Selasa, 28 Juni 2011

Baucau Garente Katak Partidu CNRT Sei Manan Iha Elisaun 2012

Addthis
Dili – Koordenador Distritu Baucau Fransisco da Costa hateten katak iha loron 25 fulan jullu tinan 2011 forma estrutura foun  suku rua nian ho razaun ne’ebé forma estrutura ne’e tamba durante ne’e estrutura Partidu Politiko CNRT nian iha suku ne’ebe refere seidauk laiha.

“Loron 25 fulan Jullu ami forma tan estrutura partidu iha suku rua ne’ebé maka to’o oras seidauk kopletu no la’os ami atu forma estrutura iha suku rua ne’e deit maibe ami sei tama iha suku 519 ne’ebe ezisti iha distritu baucau atu nune’e bele hatama ba prosesu elisaun iha tinan 2012 nian”, dehan koordenador Distritu Baucau Francisco da Costa ba Jornalista MLP nian Segunda-Feira(27/06/11) iha sede Partidu CNRT Bairo dos Grilhos Dili. 

Nia mos haktuir tan katak sei senti katak la’os suku rua ne’e deit maka ami forma estrutura maibe suku hirak ne’ebé iha ami sei tama hodi forma estrutura ne’ebé ami iha. Nia mos garante katak iha elisaun 2012 partidu CNRT sei manan tamba partidu CNRT nia ema komesa barak dadaun ona.

Fransisco haktuir tan katak uluk iha 2007 partidu CNRT atu forma estrutura ida sira tenke halo subar deit subar tamba iha momentu situasaun ne’ebé maka difisil nia laran hodi nune’e  hafuhu malu hanesan busa ho laho maibe agora iha tinan ida ne’e sira  senti kontenti tamba sira  bele tama ba suku to’o aldeia sira  hodi forma estrutura partidu CNRT nian.

“Ami mos garante katak iha elisaun  2012 partidu CNRT sei manan totalmente ka manan absoluta iha Distrutu Baucau tamba partidu CNRT nia ema mos barak ona” teni Nia


Prezidente Partidu CNRT hasoru Malu ho Lia Lisan Karkeitu Mota’ain

Addthis
Dili-Uma lisan maka sai hanesan  Kultura Tradisional ba Sidadaun Timor Leste sira hotu ne’ebé moris iha nasaun ida ne’e, sempre iha idak-idak nia uma lisan maske iha diferensia kultura maibe ema hotu-hotu sempre moris no fiar ba ida-idak nia uma lisan.

Hafoin hasoru malu ho lia nain Karkeitu Mota’ain Prezidente Partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak iha tempu pasadu hau sempre fiar no sadik rai nain sira hotu no matebian sira hotu katak imi hotu tenke tulun no nafatin loke dalan mai ami.

“Iha tempu funu hau sempre sadik no fiar  ba rai nain sira hotu no mate bian sira atu bele loke dalan ba ami iha tempu ne’ebe difisil tebes neduni ohin loron hau sempre fiar metin nafatin ba  ita nia uma lisan no rai lulik sira hotu iha rai timor leste”dehan Xanana hafoin hasoru malu ho lia nain uma lisan kaerketu Mota’ain iha Manleuana Sabdu (25/06) 

Nia mos informa tan katak hau fó parabens ba uma lisan Karketu Mata’ain ne’ebe ohin loron simu hau iha uma lisan ida ne’e hau sei hakruk nafatin ba rai ida ne’e no matebian sira hotu ne’ebe sakrifika sira nian an ba rai ida ne’e hodi iha ohin loron ita hetan indenpendensia.

Iha parte seluk lia nain Karkeitu Mota’ain Felis Ataidi hateten katak uma lisan Kareketu Mota’ain sente orgolhu tebes ho Prezensia Prezidente Partidu Kongresu Nasional  Rekonturusaun Timor Leste (CNRT) Maun bo’ot Kay Rala Xanana Guasmão nian  iha uma lisan Karkeitu Mota’ain.

“Ho Prezensa Prezidente Partidu CNRT  Maun bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão iha uma lisan ida ne’e hodi nafatin fo tulun ba maun bo’ot atu bele lori povu no rai ida ne’e bá oin,tamba Maun bo’ot maka sai hanesan Heroi ba rai ida ne’e”dehan Felis hafoin hasoru malu ho Prezidente Kay Rala Xanana Gusmão iha Uma lisan Karkeitu Mota’ain.
 
 

CNRT Kaer Prinsipiu Halibur Ema Hotu Involve Dezenvolvimentu

Radio Liberdade - Monday, 27 June 2011 03:07 | Written by Leandro Sena

Radio, online – Prezidenti partido Conselho Nasional Rekonstruksaun Timorenses (CNRT) Kay Rala Xanana Gusmao doko povu Manleuana hodi firmeza hatete katak, CNRT nafatin kaer prinsipiu hanesan uluk hodi halibur ema hotu iha nasaun ne’e tama ba prosesu dezenvolvimentu nasaun ne’e nian.

Xanana fo sai lia fuan hirak ne’e iha konsolidasaun partido CNRT iha Manleuana, iha uma ada Karketu Mota-Ain, Sabadu (26/6) foin lalais ne’e.

Xanana hatutan, iha tempo resistensia CNRT moris hodi halibur ema hotu, partido sira no ema sira otonomista sira hodi involve-an ba ukun-an. Iha ukun-an ne’e CNRT kaer nafatin prinsipiu hanesan.

Eis Komandante guerileirus ne’e haktuir, CNRT nia partisipasaun ohin loron ema tu’ur hakmatek netik, konsege respeitu malu netik, no iha esperansa foun ba povu tomak nia moris. CNRT liberta ona povu husi tauk, husi estraga malu, husi oho malu, no CNRT rasik mak partisipa iha prosesu ida.

“Mai ita servisu diak liutan ba povu, tanba povu ida ne’e mak halo funu, povu ida ne’e mak terus, povu ida mak hatene organiza aan, tama uma le’et sira hodi fo konfiansa ba uma ida-idak ho CNRT nia naran, unidade nasional, hodi determina povu hotu nia futuru iha rai ida ne’e,”Xanana esklarese.

Prezidenti CNRT ne’e lasimu wainhira ema balu dehan CNRT ida agora ne’e lahanesan ho CNRT ida uluk, maibe Xanana reafirma dala katak, CNRT ida ne’e hanesan CNRT ida uluk nafatin, tanba kaer nafatin ba prinsipiu no espiritu ne’ebe hakoak, hadomi no respeitu ema seluk nia direitu, hoadi moris iha dame, paz no estabilidade nia laran.

Xanana reafirma, Povu rai ida ne’e tenki kontenti, tanba iha partidu ida hanorin povu atu tuur hakmatek, hanorin povu hadomi no respeitu malu. Prinsipiu no espiritu ida ne’e mak halo CNRT ohin loron tuba nafatin atu lori povu ba moris diak.

Xanana kompara “TL ho rai seluk hodi hatete, iha rai riku barak iha mundu, ne’ebe ukun aan tinan 40 – 50 resin tiha ona, maibe ohin loron sira sei oho malu nafatin, sira nia demokrasia la lao, gasta osan povu nia la tuir nesisidade no laiha responsabilidade, hodi sira nia povu moris aat te-tebes iha susar no terus nia laran.

Eis lider maximu Falintil ne’e dehan, iha ema balu ne’ebe foin mak tama partidu iha tinan 2000 – 2006, hateten hau traidor, tanba sira haluhan tiha katak, partidu ida ne’e uluk hau mos pertensi ba hodi tane a’as iha funa laran ho vida tomak, hodi liberta povu ho rai ida ne’e. Tanba ne’e, sei la koalia deit iha 2000 -2006, ne’ebe fasil ba ema hotu atu tama partidu, kompara ho situasaun uluk ne’ebe difisil liu.

Iha okaziaun ne’e Xanana apela ba militante no simpatizante hotu Partidu CNRT nian, atu labele simu (reajem) hasoru kualker provokasaun husi se deit. Xanana lakoi militante no simpatizante ida hatudu la respeitu hodi estraga fali ema seluk.

“CNRT nia dutrina mak hanorin ema respeitu, simu no hadomi malu, rekonsiliasaun no dialogo mak uniku solusaun ba problema hotu,” Xanana friza.
.

O Pecado Politico do Marie Alktiri e Ramos Horta*

By Aquita

Tempo to’o ona povu tenki hatene: Tansa mak Australia ejiji nia direito ba Kadoras Greater Sunrise? No se mak trai povu nia direito ba soberania tasi Timor? Tinan 10 ona mak ita nia rain hetan independensi, tinan 10 ona mak ita nia eis Premeiro Ministro DR. Marie Alktiri no Eis... Ministro Negocio Estrangerio (actual Presidente da Republica) DR.Jose Manuel Ramos Horta sempre ho vaidoso koalia ba povu katak; tamba sira nian matenek no esperiensia diplomatiku nebe luan iha diaspora durante periodo ocupacao Indonesia mak ohin loron Governu AMP bele gasta osan estado nian “arbiru deit” hosi fundu minirai nain. Pior liu tan, ba asunto negocisaun dada kadoras hosi kampu “Greater Sunrise” mai Timor, sira nain rua nian rua fo Kulpa maka’as ba governu Australianu ho nia kompanhia Woodside maka lakoi authoriza atu dada mai Timor. Hosi parte seluk, povu kontinua “inocente no ignorancia” ba asunto ida ne’e tamba durante ne’e sira “taka” problema ne’e nia hun nebe sira rasik mak kria no semi ha konhesimento husi povu.

EZIJENSIA bo’ot hosi povu Timor tomak atu dada kadoras husi kampu “Greater Sunrise” mai area Tasi ibun Suai-Betano-Beasu kontinua forte nafatin. Ita nia Governante sira, hahu kedas husi premeiro to’o quatro governu konstitusional-sempre –inkoraja nafatin povu katak iha tempo badak nia laran”pipeline” sei dada mai teritori Timor. Povu kontinua ho mehi nebe husi fantasma governantes sira prega ba sira katak; iha future ita sei sai nasaun riku ho kondisoens ekonomia nebe diak liu iha Asia-Pasifiku nia laran. Fantasma ne’e halo povu toba la dukur no ida-idak nia mehi ba nia a’an , nia familia no nasaun iha future mai.De factu se povu hatene lolos saida mak eis-premeiro ministro DR. Marie Alktiri ho eis ministro negocia estrangeiro DR. Jose Manuel Ramos Horta “halao ka assina” no “koalia” ba assunto negociasaun Tratado Tasi Timor, entaun povu sei hare kedas se-mak “Verdadeiro Traidor” no “Double Agent” ba soberania Tasi Timor no riku soi povu tomak nian. Nune - sem – duvidas – povu hanesan nain ba soberania RDTL nian, tenki hatene hetan esklaresemento nebe justu no honesto husi ninia eis-governantes sira nebe desde inicio kedas hadau malu kaer pasta ba assunto Rekursu Minarai nian.

PEKADU POLITICA nebe povu tenki hatene mak, hahu kedas iha loron 20 de Maio 2002, iha eis-merkado lama(agora DCC), Governu Timor-Leste representa Premeiro Ministro DR. Marie Alktiri ho Governu Australia, nebe representa hosi Premeiro Ministro John Hower assina Tradadu Tasi Timor(Timor Sea Treaty). Husi Tratadu ne’e rekonhece no regula iha anexo E, Artigo 9 (b) kona ba “Unitization of Greater Sunrise” no tuir mai iha Dili, loron 6 Marsu 2003, DR Marie Alktiri, assina ho Governu Australia hodi kesi-mate liu tan Tratadu Tasi Timor ne’e ho International Unitization Aggrement (IUA). Iha acordo ne’e hateten katak; “Acknowledging that Timor-Leste and Australia agreed under Anex (E) of the Timor Sea Treaty to unities Greater Sunrise on the basis that 20,1% of Greater Sunrise lies within the JPDA and that production from Greater Sunrise, katak; kampu sira Greter Sunrise nian toba iha 79.9% iha area jurisdisaun Australia nian no 20.1% iha Area Petroleun Devolpment Lisuk (JPDA), nebe Australia ho Timor-Leste komparte”.Ida n e signifika katak; Australia hetan direito eksplorasaun nebe boot liu ba kampu “GreaterSunrise” tamba ita rekonhece no assina ona liu husi Tratadu Tasi Timor (Timor Sea Treaty) no akordu IUA. Nia-nia konsekuensia mak; otomatikamente ita lakon ita nia direito ba tasi mane nebe tuir direito konvensaun internasional ka United Nations Convention on the Law of the Sea (UNCLOS) Seksaun 2, Artigo 3,4,5 nebe regularize katak nasaun ida-idak iha nia direito ba area territorial maximu 12 mil. Nune mos, baseline ka linha base atu sukat fronteira mak rai liur husi ilha ka kontinente nasaun ida-idak nian. Se karik bazeiahusi direito nebe ita iha husi UNCLOS, mak kuaze 100% husi kampu “Greater Sunrise” pertencia tomak ba direito absoluta soberania Timor-Leste nian.Manobra seluk nebe pior liu tan mak; iha Sydney-Australia, loron 12 Janeiro 2006, DR. Jose Manuel Ramos Horta nu’udar Ministro Coorperacao RDTL ho Ministro Negocia Estrangeiro Australia, Alexandre Downer assina akordu ida nebe bolu; “Certain Martima Arrangement in the Timor Sea”, nebe regularize kona ba periodu tratadu ne’e, hanesan hakerek iha Artigo (12) “Period of this Treaty” katak; Tratadu ida ne’e valido to’o tinan 50 (lima Nulu) ba oin to’o esplorasaun mina maran.Hahalok Traisaun hirak ne’e, to’o agora kontinua sira taka ba povu.

Atitude ida ne’e tuir psikolog sira bolu “double Talk”. Ikus mai ni-nia konklusaun mak; “what Marie Alktiri-Ramos say” diferente ho “What they do”. Nune, wainhira sira dihan “Kadoras sei dada mai Timor”, pelo kontrario, “Kadoras sei la dada mai Timor”, tamba sira fo tiha ona povu ba nia direito soberania Tasi Mane nian ba Governu Australia ho rekonhesimento legal (International Unitization Aggrement), ba kampu Greater Sunrise: 79.9% + 10.5% (JPDA) = 89.95% iha area jurisdisaun Australia nian.

Povu tomak tenki kondena no foti aksaun nebe konkreto hasoru hahalokn traisaun konstituisional ida ne’e. Nusa-mak ita temi traisaun konstituisionais? Katak ; Bazeia husi Artigo 95, versikulo 2 ho Artigo 4 Konstituisaun RDTL nian fo direito Eksklusivo ka kompetensi Parlemeto Nasional nian (laos Governu) atu halo lei baziku ka lejislasaun kona ba: Rai-Ketan RDTL nian. Tuir Artigo No. 4 no Limete bee tasi laran Timor nian no mos zona ekonomico eksklusivu ho tan direito Timor-Leste nian ba zona tatuan no plataforma continental.Hahalok ka aktus sira nain rua nian (DR. Marie Alktiri ho DR. Jose Manuel Ramos Horta)frankamente viola tiha ona normas baziku konstitusionais RDTL nian no mos ba future sei implika big loses ka ita sei lakon buat barak tan husi aspeito ekonomia, politika liu-liu ba soberania Tasi Timor nian.Nune’e hahu agora povu Timor-Leste tomak tenki ejiji ba DR Marie Alktiri ho DR. Jose Manuel Ramos Horta atu responsabiliza sira nia aktus nebe-sem halo konsultasaun ho povu – sira assina nonok no foan tiha ita nia soberania no riku soin Tasi Timor(kampu Greater Sunrise) ba Australia. Pekadu politika ida ne’e kontinua hanesan hahalok reprodusaun husi lideranca 75 nian. Se uluk povo kondena maka’as Deklaracao Balibo 1975, nebe lideranca integrasionista sira fan ita nia soberania ba Indonesia, agora mos ni-nia ESENSI hanesan deit, nia kulit mak troka ba mai. Tratadu Tasi Timor-dala-ida tan tenki ita TRAVA, se ikus mai nia konsekuensi laos DR. Marie Alktiri ho DR. Jose Manuel Ramos Horta mak sei lori maibe geracao ba geracao mak sei sofre ba hahalok TRAISAUN ida ne’e. Obrigado.

*Artigu ne'e foti husi autor post iha FB!

Senin, 27 Juni 2011

Eleisaun 2012: Entre Marie Alkatiri, Xanana Gusmao no Pierre Bourdieu

Eleisaun 2012: Entre Marie Alkatiri, Xanana Gusmao no Pierre Bourdieu

Husi: S. R. Leite*
*Bachelor of Political Science, husi rejiaun Australasian
(Email: sr.leite87@gmail.com)
Pierre Bourdieu (1930–2002), Sosiólogu grande husi França ne’ebé mak iha influénsia boot tebes iha mundu akadémiku liu husi introdusaun teoría kona-ba prátika (Theory of Practice), Habitus, Field no Violénsia Simbóliku. Iha Theory of Practice, Bourdieu esplika katak, autór sira hetan influénsia liu husi rekursu (kapitál) ne’ebé mak sira iha. Rekursu hirak ne’e mak hanesan: ekonómiku (finanseiru), kulturál, sosiál no mos simbóliku.

Rekursu ekonómiku klaru tanba iha relasaun ho osan, kuandu ema iha osan barak, automatikamente, ema ne’e iha influénsia ba ema seluk ne’ebe serbisu ho sira. Rekursu Kulturál-Sosiál iha relasaun ho aspeitu sosiál no kultura hanesan lingua, étniku, tradisaun, relijiaun, sst. Rekursu Simbóliku mak hanesan karísma, istória boot iha funu, sst.

Prosesu eleisaun 2012 iha Timor Leste mos, ita bele esplika uza teoría husi Bourdieu ne’e. Primeiru, eleisaun ne’e rasik ita bele hare hanesan field (kampu) ne’ebé partidu sira atu prátika hadau malu eleitór. Segundu, partidu ne’e rasik mak field (kampu) ba líder partidu sira atu hadau influénsia. Ikus liu mak, terseiru, kombinasaun entre Partidu no Eleisaun hanesan field ba líder sira atu influénsia palku nasionál Timor-Leste.

Kada field (kampu) iha jogadór: partidu no liu-liu líder partidu sira. Iha eleisaun 2012, maske iha partidu pulítiku barak hamutuk ho sira nia líder, konstelesaun (field) pulítika Timor-Leste sei hale’u deit iha figura nain rua, katak kampu (field) ne’e ita bele fahe ba ema nain rua deit: Alkatiri no Xanana.

Marie Alkatiri

Marie Amude Bin Alkatiri hanesan figura, durante tempu rezisténsia Povu Timor nunka rona kona-ba ninia serbisu iha rai leur. Tanba ida ne’e, Alkatiri hanesan pesoál menus tebes rekursu (kapitál) simbóliku, sosiál, kulturál, no ekonómiku hodi bele influénsia povu Timor. Alkatiri laiha karisma, menus komprensaun konaba papel Igreja (relijiaun), menus mós komprensaun kona-ba kultural-tradisaun Timor.

Tanba ida ne’e, maske agora Alkatiri hanesan jogadór importante iha kampu nasionál, Alkatiri depende TOTALMENTE ba rekursu ne’ebé mak Fretilin iha hanesan: rekursu simbóliku, kulturál no sosiál. Tanbá ida ne’e mak, Alkatiri sei empregu (uza) maneira oi-oin atu oinsa rekursu ne’ebé Fretilin iha, bele REFLETA iha nia pesoál rasik: katak rekursu hirak ne’ebé mak Fretilin iha, militante Fretilin bele hare no fiar katak Alkatiri mos kaer hela rekursu ne’e, minímu liu katak, militante bele fiar Alkatiri hanesan parte importante ida husi rekursu/kapitál hirak ne’e.

Husi pontu-de-vista ida ne’e mak ita bele konsege komprende atetidu Alkatiri nian durante antes sai Primeiru Ministru (2000) to’o ohin loron.

Tanba nu’udar pesoál Alkatiri menus rekursu simbóliku, kulturál no sosiál, nia tenke asegura nia pozisaun husi ema ne’ebé deit mak iha rekurus ne’e, iha Fretilin nia laran no mos ema iha leur.

Ema hirak ne’e mak hanesan kuadrus Fretilin nian iha leur hanesan Jose Luis Guterres, kuadrus Fretilin nian iha ai-laran hanesan Ma Hunu, Abel Larisina, Avo Xavier. Husi Fretilin nia leur, Alkatiri hatene katak Xanana Gusmao, líder rezisténsia seluk no mos Igreja hanesan amiasa boot ba Alkatiri nia posibilidade atu kaer poder iha Timor liu husi Fretilin.

Atu konsolida poder iha nia liman laran, Alkatiri tenke minimiza grupu rua ne’e. Estratejia rua mak Alkatiri uza atu to’o ba objetivu minimiza papel grupu boot rua ne’e: Konsolidasaun Rekursu FRETILIN ba nia an rasik, no mos uza Violénsia Simbóliku hasoru grupu boot rua ne’e.

Primeiru, konsolidasaun Rekursu/kapitál Fretilin iha Alkatiri nia liman. Alkatiri uza retórika sira hanesan: Fretilin mak LIBERTA Timor-Leste laos CNRT, CCF Fretilin mak halo Deklarasaun Independénsia 28 Novembru 1975 LAOS Xavier do Amaral, no hametin konsolidasaun ne’e liu husi uza Titulu LIDERANSA MÁSIMU Partidu, no mos monta estrutura núkleu (Inti) kompostu husi ema hirak ne’ebé mak laiha amiasa ba nia hanesan: Ana Pessoa, Estanislao da Silva, Jose Teixera, sst. Ema hirak ne’e koalia Tetun deit mos seidauk hatene los, oinsa mak atu halo balansu ba Alkatiri nia poder.

Segundu, Alkatiri uza Violénsia Simbolíku atu hametin liu tan ni-nia poder ba grupu boot rua ne’e. Alkatiri hetan susesu boot atu minimiza Xanana Gusmao nia papel liu husi Asembleía Konstituente ne’ebé mak hakerek Konstituisaun Timor-Leste hodi hamenus tebes Xanana Gusmao nia papel iha Timor-Leste ukun rasik an nia laran. Iha tempu neba (2000) ema hotu hatene katak Xanana Gusmao mak sei sai Prezidente Timor-Leste, entaun Alkatiri asegura ninia poder liu husi halo engeñaria ba Konstituisaun. Prezidente ne’ebé mak Povu hili direitamente, atu halo vizita ba rai-leur deit TENKE hetan autorizasaun husi Parlamentu (ne’ebé iha tempu neba Fretilin mak maioria). Prezidente automatikamente lakon mandatu karik halao viajen ofisiál ba rai leur kuandu Parlamentu la fo autorizasaun.

Parese tanba hetan susesu minimiza figura Xanana Gusmao, Alkatiri nia fiar an sai boot liu tan, hodi nune nia halo mos Violénsia Simbóliku ba grupu seluk hanesan (1) ba Igreja, liu husi liafuan hanesan: “Bispo sira Vaticanu mak hatudu, hau Povu mak hili!”, liafuan ne’e la’os deit halo kanek Bispo sira nia fuan, maibe mos hamosu rezisténsia husi sarani katóliku ne’ebé mak durante okupasaun Indonézia hatene momos Igreja nia papél hanesan lian ba ema lian laek sira (voice of the voiceless), no mos fornese mahon ba juventude no mos ativista pulítiku sira, (2) Ba grupu rezisténsia ho liafuan “Fuk naruk la fase”, “Kaixa ka Kaisaun”, “Kuandu Serbisu laiha, diak liu nonok ba ke’e fehuk”, (3) Ba grupu intelektuál edukadu iha Indoenzia nia tempu dehan “Sarjana SUPERMIE”, (4) Halo mos Violénsia Simbóliku ba Opozisaun liu husi liafuan “Opozisaun ne’e hanesan Manu Rade, Liras boot maibe kuandu semo, badak oan hela!”, “Hamosu Lei Defamasaun”, “Lei Anti Demonstrasaun, katak sidadaun bele halo demonstrasaun maibe tenke halo dook husi instalasaun Governu nian”.

Alkatiri mos lahaluha atu hamosu tan friksaun ho kultúra no tradisaun Timor nian, ho esteitmentu katak “Timor laiha Uma lisan, tanba ema Timor laiha mak rai na’in, hotu-hotu ema la’o rai!” Ida ne’e hatudu tebes Alkatiri nia insensibilidade ba tradisaun Timor. Tradisaun ne’ebé forsa koloniál Portugal no invazór Indonézia rasik mos labrani atu dezvaloriza!

To’o ikus, kombinasaun entre konsolidasaun Rekursu/kapitál iha nia liman ho Violénsia Simbolíku hamosu rezultadu eleisaun 2007 ne’ebé tun tebe-tebes kompara ho rezultadu eleisaun 2001. Husi 57.4% iha 2001, menus ba deit 29.02% iha 2007.

Alkatiri avansa ba eleisaun 2012 ho kondisaun desvantajen boot liu kompara ho tinan 2007, menus rekursu/kapitál tomak! Hakat ba eleisaun 2012, Alkatiri mos iha esperansa boot tebes katak povu Timor maioria sei hetan moras ámnesia koletivu, katak sira sei haluha hotu Alkatiri nia hahalok hotu ne’ebé hakerek iha leten. Ida ne’e sei kusta tebes atu realiza.

Alkatri nia problema seluk mak, rekursu hirak ne’ebé mak Fretilin iha, buras tebes iha nivel esperiénsia no konsiénsia individuál: katak rekursu hirak ne’e existe iha ema ida-idak nia laran; sira nia esperiénsia moris durante iha funu ai-laran (1975-1979), sira nia moris durante tempu okupasaun, no sira nia esperiénsia pós Refedendum 1999. Atu haburas no haboot liu tan Rekursu simbóliku, sosiál, no kulturál ne’ebé mak Fretilin iha, laos deit depende ba aprosimasaun nivel individuál, maibe liu-liu, depende ba haburas Povu Timor nia konsiénsia kolitivu funu nian. Katak, esperiénsia no konsiénsia individuál presiza konsiénsia koletívu atu buras liu tan. Hanesan esperiénsia Fretilin 1975 iha Prezidente Nicolao Lobato nia liman, ne’ebé prátika Fretilin lideránsa koletívu, ho objetivu komun: Ukun Rasik An!

Infelizmente, pre-rekezitu (pra-syarat) ida ne’e kontrariu ho Alkatiri nia interese pesoál atu kaer ukun mesak no domina kampu (field) iha Fretilin nia laran.

Ba oin, Fretilin presiza tebes líder/jogadór seluk ne’ebé mak hatúr objetivu haburas no haboot konsiénsia koletívu Fretilin nian, aás liu fali objetivu klot individuá ka grupu atu kaer ukun.

Xanana Gusmao

Kayrala Xanana Gusmao, iha tempu hanesan moris iha kondisaun ne’ebé kontrariu husi Alkatiri. Hanesan pesoál, Xanana iha rekursu simbóliku, kulturál no sosiál ne’ebé mak boot tebes ona ANTES Timor ukun-rasik an. Xanana Gusmao hanesan Símbulu rezisténsia nasionál núdar Komandante Superior da Luta, Komandante FALINTIL, Prezidente Conselho Nacional da Resistência Maubere (CNRM), Prezidente Conselho Nacional da Resistência Timorense (CNRT), Eis Prezidente Repúblika RDTL, no mos atuál Primeiru Ministro IV Governu Konstituisionál, fornese rekursu no kapitál barak liu tan ba Xanana Gusmao.

Xanana Gusmao mos iha maneira pesoál ne’ebé uza rekursu hirak iha leten hodi hakuak ema seluk, hamenus konflítu no konsolida relasaun entre Governu no orgaun laos-governu hanesan Igreja, eis rezisténsia, no mos katuas-ferik no defisiente sira. Xanana mos brani atu hari’i Komisaun Anti Korupsaun ne’ebé mak nakonu ho pesoál ho integridade aás. Governu PM Xanana Gusmao mos hetan susesu hamenus númeru kiak ba 40% (menus 10% husi figura inisiu 50%), sira mos asegurua númeru investimentu boot hanesan Timor Plaza no sst. Maske opozisaun hakilar katak Governu AMP nakonu ho korupsaun, maibe realidade no estatístiku hatudu figura kontrariu.

Íklima nasionál ne’ebé pozitivu no kondusívu ho governu ne’ebé mak susesu, Xanana Gusmao avansa ba eleisaun 2012 ho rekursu/kapitál ne’ebé mak boot tebes.

Kombinasaun rekursu/kapitál simbóliku, kulturál no sosiál, hamutuk ho konsolidasaun Partidu CNRT no mos suporta husi grupu sosiál-pulíku seluk hanesan Fretilin Mundança, iha eleisaun 2012 rezultadu mínimu ba Xanana Gusmao mak sai núdar vensedór eleisaun!

)* Husi: S. R. Leite, Bachelor of Political Science, husi rejiaun Australasian (Email: sr.leite87@gmail.com).

publicada por FORUM HAKSESUK @ 11:49 AM

Keta Hakfodak Ba Ilustrasaun Polítika Sira Ne’e

 
Dili- Relasiona ho kazu Becora “ sunu Bandeira Fretilin” , “hau nudar membru povu no sidadaun Timor nian hakarak hateten deit katak ita nudar timoroan keta hakfodak ba ilustrasaun polítika sira ne’e tamba ema ne’ebé hela iha Timor durante Invasaun Indonésia hatene ona ilustrasaun polítika sira ne’e”.
Tenik Bisoko, iha nia servisu fatin, loron 22/06/2011.

Iha parte ida ne’e, hamosu provokasaun atu halo povu hakfodak no halai tan maibe povu la’os beik atu monu tan ba raikuak . Povu hatene ona saida maka diak no saida maka aat tamba ne’e husik povu maka deside nia hakarak tuir razaun no vizaun polítika ne’ebé partidu sira hato’o ba povu iha Nasional to’o Baze liu husi sira nia programa.

Iha parte seluk, hamosu provokasaun ne’e atu destroi relasaun no konfiansa povu ho lider politiku sira no lider ho lider sira. Ida ne’e sintoma moras politiku nia ne’ebé seidauk tasak. Ida ne’ebé halo ka sunu Bandeira ne’e karik nia la’os ema timoroan, se nia ema rai nain tenke hanoin uluk maka halo asaun la’os halo nara-naran deit.

“Ita tenke konsiente ba saida maka ita halo tamba bandeira ne’e objetu ida ne’ebé laiha liafuan ,ita mos tenke hanoin katak bandeira ne’e ema barak sosa ho ran , nia nega matebian sira nia ruin no ran, matebian sira sei husu no hare nia.”

Nia mos hateten tan katak bainhira timoroan ida konsiente ba nia asaun maka nia sei hatene resolve buat ida ne’ebé nia halo. Maibe bainhira nia ema hanesan “ cavalo mandado” tamba matan fuan naklosu ba ema nia sasan maka nia rasik sei tama ba raikuak. Hodi nia hahalok dun matak fali Partidu CNRT ne’e la’os tamba se nia ema militante CNRT nia la halo arbiru.

Doutrina CNRT hanorin atu respeita ema seluk nia direitu no iha demokrasia laran tenke respeita malu. Ema bo’ot sira hateten ida, ki’ik sira halo seluk, ida ne’e la’os doutrina demokrasia nia. Nia sunu bandeira ne’e nia rasik sunu nia an tamba viola doutrina demokrasia nia.

“Hau mos hakarak hateten tan katak timoroan ne’ebé lahatene polítika demokrasia nian lalika hatudu an tun sae deit tamba nia bele oho an rasik.” Dehan Bisoko.

Source: http://partidocnrt.com

MARIE SALVA XANANA? FRETILIN IHA ONA TAHU-LARAN, HAKARAK DADA TAN XANANA BA TAHU-LARAN?

Dili – TDF: Iha kampanhe “konsolidasaun” iha foho dala-barak ona Mari Alkatiri, tanba kilat musan laiha ona atu tiru CNRT no AMP, hakilar bebeik katak “FRETILIN mak sei hasai Maun Xanana hosi Tahu-Laran”. Será ke ne lós?

Fenómena foun ida né hatudo momos katak, Mari Alkatiri lakon ona kilat musan ka kartuz hodi ataka Xanana, CNRT ho AMP. Hatudo mos katak Fretilin radikal laiha ona argumentos hodi hatuun Xanana, tanba né uza fali Xanana hanesan "kartu As" ba sira nia propaganda polítika. De faktu, iha tinan 3 nia laran ikus, Mari, Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes ho sira seluk sempre ataka no insulta Xanana Gusmao, ate kea taka nia pessoal rasik.

Polítikamente, aktu ida né hanesan mos “kari rai-rahun” ba povu nia matan laran, tanba Mari  Alkatiri sempre konsidera povu né sei beik hela hanesan iha tinan 1975, no sira nia grupu hosi Mosambike (Maputo) mak matenek liu ema hotu. Mari Alkatiri mos konsidera Timor Oan hanesan instrumentu ida nebé bele uza hodi atinje nia objektivu polítiku, no tanba né la interesse se Timor Oan hatene ka lae? Ba nia naran katak nia iha “bargaining position” (posisi tawar) iha polítika mak importante liu.  Nia mos hatudo arrogansia no hatudo momos katak ba nia Fretilin Radikal lakon laiha buat ida, naran katak nia pozisaun hanesan Sekjen Fretilin Radikal la muda.

Salva Xanana?

Mari nia aktu nebé nia halo né hatudo deit preokupasaun no presipitasaun nebé Mari Alkatiri ho Fretilin radikal iha konaba sira nia futuru iha eleisaun 2012. Baze Fretilin radikal nian agora komessa naksobu no rahun tanba povu komessa lakon konfiansa ba Fretilin Mari. Povu mos bele distinge ona katak Fretilin Movimento Libertasaun 1975 la hanesan ho Fretilin Mari-Lu nebé buka atu hadau poder iha eleisoens.
Povu iha distrito tó baze fó fiar liu ba Xanana no hatene katak Xanana mak bele salva povu né dala ida tan hosi “eskravatura polítika” nebé Mari Alkatiri ho nia grupo Maputo mai halo hela ba Timor oan sira durante nia kaer ukun iha tinan hirak liu ba. Eskravatura politika katak, sira konsidera Timor Oan hanesan beik, no bele lohi tun sae no halo konforme nia hakarak.

Tanba ne mak Xanana sempre dehan katak Mari lalika koalia katak nia atu salva Xanana ne lalika fiar no bosok ten. Tanba Mari ho Fretilin Mari rasik iha ona tahu laran, oinsa mak bele lori salva fali Xanana? Justru sira mak sei lori fali Xanana ba tahu laran karik.

Tauk ho “lakon” ida né mos maka dudu Mari Alkatiri hodi koalia bebeik istória dehan bebeik katak Fretilin Mari-Lu mak luta mesak. Iha konsolidasaun iha Manleuana Sabado (25/06) liu ba, Xanana hatete katak, nia uluk membro Fretilin Libertasaun Nasional, laos membro Fretilin Mari-Lu ida foin harii iha 2000 hodi compete ba eleisaun geral. Xanana Gusmao ema nebé liderá luta 24 anos mos hatete katak luta ba ukun a’an Timor Oan hotu mak luta, laos ema ida ka grupo ida deit (Diario 27/06/2011), liu-liu Fretilin Mari.
Tanba né Mari buka lohi povu Timor oan  atu vota ba nia partidu nebé distorta tiha prinsipius Fretilin Movimento da Libertasaun nian (TDF).

Husi Amo Belo ba Xanana Gusmao

Amo Don Carlos Filipe Ximenes Belo la haluha ninia belun boot Xanana Gusmao nia tinan, ne'ebe haruka mos puisia ida atu haruka labarik ida atu lee iha ninia aniversariu, maibe la too de realisa tamba hau ata mos liur. Neduni makskui liu ona hau post deit blog ida nee.



ANIVERSÁRIO MAUN BOOT XANANA GUSMÃO
                        (20 DE Junho de 2011)

                        Lia Menon hosi Labarik Sira

            Maun Boot Xanana Gusmão: Uluk knana’in atan há’u husu deskulpa tan ba há’u labarik kiik ida, bolu ita boot, Primeiro Ministro Timor-Leste nian, Maun Boot.
Tebes duni, Ba ami labarik sira, Timor oan tomak, Ita boot ami nia Maun Boot, ami nia Aman, no ami nia Belun!
            Ohin, ita Boot nian Tinan. Ilha loron kmanek ida ne’e, hau lori Labarik tomak nian naran, hato’o PARABÉNS  ba Maun Boot Xanana Gusmão!
            Ami haksolok ho Maun Boot nia loron moris; ami agradese ba Aman Maromak, grasa moris nian! Ami hasa’e ba Lalaehan ami nia orasuan mukit, atu Na’in Maromak haraik nafatin isin diakno vida naruk  ba Maun Boot.
            Ami Labarik sira no Timor oan tomak, la haluah Maun Boot nia Kontribuisuan ba ita nia Pátria, Timor-Leste!
Maun Bootmak mak ami  nia Assuw’ain, ami nia Libertador, ami nia Prezidente da Repúblika ba dala uluk, ami nia Primeiro Ministro.
            Ami la halu’ha Maun Boot nia terus no susar atu lori Povu Timor Loro Sae ba Liberdade no Indepenensia.
 Maun Boot hetan susar no terus iha Ailaran, iha Kadeia Cipinag, iha Jakarta. Maibé Maromak tulun nafatin ita boot, hodi to’o ikus harii duni Nasaun ida, Nasaun Timor-Leste! Ho Maun Boot nia serbisu, Timor oan sira  bele hetan progressu, paz, justisa no liberdade.
            Tam ba ne’e, iha loron Maun Boot nia Tinan, ami hato’o Obrigado wain.
Ami Labarik sira hotu, hosi Loro sa’e to’o Loro monu, hosi Tasi mane no Tasi feto, sei hakotu lia katak ami sei estuda didiak, sei obedese inan no aman no professor sira,  sei banati tuir Maun boot nia hahalok, atu bele sai ema no sidaduan diak.
            Atan há’u sei la dada tan lia. Dala ida tan, hau hato’o PARABENS AD MULTOS ANNOS! Há’u husu ba Nai Maromak atu haraik ba Maun Boot vida naruk, isin diak,  no grasa wa’in ba ita Boot nia Família sira.
            Há’u nia liafuan to’o deit iha ne’e, obrigado barak ba Ita Boot nia atensaun.

            Porto, 20 de Junho de 2011.

CNRT Halo Konsolidasaun Iha Railako

CNRT Halo Konsolidasaun Iha Railako


Monday, 27 June 2011 08:55


CJITL Eleisaun, Partidu Kongresu Nasional Rekonstrusaun Timor Leste-CNRT halao Konsolidasaun hodi hametin estrutura Partidu nian iha Railako, Ermera.


Iha Sábdu 25/6, CNRT kontinua habelar no fahe infomasaun ba ninia militante no simpatizante sira iha Distritu Ermera Sub-distritu Railako.


Iha Subdistritu Railako iha suco sia (9) mak hanesan suco sama Lete, Railako Leten, Deleso, Matat, Titokoluli, Fatukero, Tarasu, Lehu,no aldeia hamutuk tolunulu resin rua(32).


Iha kosolidasaun ne’e Sekretáriu Jeral Partidu CNRT Dionísio Babo hateten katak Partidu CNRT la’os foin maka harii maibe CNRT liu husi prosesu ida naruk tebes no iha estrutura nia laran mesak ema veteranus deit.


“Partidu CNRT la’os foun ba imi sira maibe liu husi prosesu naruk ida maka ema barak tenke fakar ran, barak maka terus, tanis, ruin, no sira ne’ebé maka halibur a’an iha Partidu CNRT nia laran ema veteranus deit” dehan Dionisio Babo iha konsolidasaun ne’e.


Nia mos husu ba estrutura tomak iha baze tenke servisu maka’as liu tan atu bele habelar Partidu CNRT iha Railako, hodi nune’e bele manan absoluta.


Ita mos tenke mantein nafatin ho ita nia partidu hodi halao programa partidu nian lalika monu ba manobra politika sira ne’ebé maka agora dadaun lao iha ita nia le’et.

Sekretáriu Jeral Partidu CNRT ne’e mos apresia tebes ho governu nia programa hodi fó ajuda ba idozos no invalidu sira no hariikapital humanu ba juventude sira.(Domingos da Silva/CJITL)

Rabu, 22 Juni 2011

FRETILIN RADIKAL: HALO PROPAGANDA BOSOK - JOGA KARAU

Dili - TDF: Horikalan (21/6) Mari Alkatiri ho Lu-Olo mossu iha TVTL hodi kondena ema nebe sunu Bandeira Fretilin nebe akontesse iha Bekora. Sira nain rua kondena assaun ne hodi dun-matak partido seluk, liu-liu CNRT ho Maun Boot Xanana Gusmão.

Rezultadu hosi sunu bandeira ne, militantes Fretilin Radikal lobuk ida tesik ba sunu ema inosente nia uma iha mota-sorin, no halo estargus ba ema nia kios, maske sira hatene katak, labarik ida lanu-todan mak sunu bandeira Fretilin nebe agora tara rebo-rebo hanesan na’an dendeng iha bairro hotu-hotu ne, nia aman ho inan militantes Fretilin radikal.

Ita la hakfodak tanba Mari Alkatiri ho Lu-Olo, hanesan bain-bain halo jogo kara, hatene katak sira mak halo jogo hodi buka simpatia, ka hodi hatuun partido seluk.

Buat nebe akontesse.
Iha loron 19 Fulan Junu Tinan 2011, iha aldeia Karau mate, Suco Becora, Sub Distritu Cristo Rei, akontesse buat nebe rezulta komunidade uma tolu (3), hetan estragus makaas no ema lakon buat barak.  Uma tolu ne’e nia nain no Material nebe hetan estragus mak hanesan:
1.      Sr. Jose Manuel do Rego.
Material nebe hetan estragus maka hanesan tuir mai ne:
1.      Sasan Kios quaze ema foti hotu
2.      Odamatan no janela ema sobu no baku a’at hotu,material nebe sira uja hodi estraga maka : Surik no fatuk.
3.      Jaleira ida hetan estragus ou tuda.
4.      Buli eletrik 1
5.      Nomos sasan dapur nian balu hetan estragus.
2.      Sr. Mozinha Maia.
Material nebe hetan estragus mak hanesan janela husi parte uma oin no sorin lo’os a’at hotu, hetan tuda husi grupu nebe asalta.
3.      Sr. Gaspar da Silva. Material nebe hetan estragus maka kalen iha dapur leten kuak no sasan dapur nian balu Informasaun seluk, tuir intrevista nebe ami hetan husi testemunha ba antes akontesemento ne, horas 15: 30 OTL,loron 20 Fulan Junu Tinan 2011 :

Testemunha (naran la temi) ida iha fatin ne, hatete katak antes akontesementu, iha Grupu ida mai husi Aldeia fatuk Francisco, Suco Camea,Sub Distritu Cristo Rei ba halo problema ho simpatizantes ASDT ho CNRT husi Aldeia Karau Mate. Testemunha ne mos dehan katak nia kuinese grupu ne’e tanba iha Grupu ne’e nia laran iha joven ida ho Naran Jose Amboy mai husi fatin nebe refere.

Grupu nebe mai halo problema taka hotu oin metin, uniku Jose Amboy maka testemunha ne’e kunhese ho diak tamba nia oin sai hela, ropa nebe Jose Amboy hatais maka kalsa badak ho ko’or metan, Jaket ko’or makerek (metan, mutin no mean) jaket nebe refere kompletu ho xapeo.

Grupu nebe hatete iha leten mai halo tiha problema ho joven sira iha husi Aldeia Karau mate iha oras ± 18 : 00 OTL. Akontesementu ne’e halo Joven sira husi Aldeia Karau Mate la simu, liu liu Joven ida ho konhesidu ho naran Maugunda tanba ne’e maka iha tempo neba kedas ± 18 : 30 /19:00 nia rasik diretamente ba hatun Bandeira Fretilin husi ai leten no sunu. Altura ne’e Maugunda mos lanu todan no lahatene se mak fo tua ba nia hemu.

Wainhira grupu husi Aldeia Fatuk Francisco hare katak Bandeira Fretilin nebe sira hasae, Maugunda sunu ona, maka Grupu husi Aldeia Fatun Francisco halo kedas asaun brutal hodi rezulta sasan sira nebe hatete ona iha leten.

Preciza investigasaun klean  ho JOGA KARAU

PNTL no Lideransa Lokal tun kedas no resolve ona maibe populasaun balu sei trauma.  Buat ida atu deskonfia, momento ne kedas, ema nain hat (4) hosi Luro-Mata mai ho taxi ho Samurai hotu, no polisia kaer tiha ona.
Tuir lolos, polisia tenki investiga jovem sira hosi mai buka problema iha aldeia Karau Mate hodi hare tanba sa mak Fretilin Radikal nia ema sira ne’e hakarak ba buka problema iha neba, depois tanba sa Maugunda lanu todan, no ba sunu bandeira. Buat sira ne hotu, Mari Alkatiri ho Lu-Olo hakarak subar hodi halakon sira nia salah. Francisco Branco rasik, deputado Fretilin radikal iha Bankada Parlamento, deklara katak problema sunu bandeira, bele halo instabilidade nasional, maske nia rasik hatene katak assunto ne'e Fretilin radikal nia ema mak provoka no halo rasik.

Misteriu ida ne’e so Komite Sentral Fretilin mak bele responde. Ita mos tenki hare katak iha tempo hanesan, Mari ho Lu-Olo, hatama sira nai kandidatura hanesan kandidatu úniku ba eleisaun Fretilin nian. Keta atu hado'ok tiha ema nai atensaun ba kandidatura uniku ne karik hodi “mengalihkan perhatian" (atensaun), hodi bele explora emosaun Fretilin Radikal nian karik, no haluhan tiha katak prosessu demokratiku iha Fretilin laiha?

Tanba sa mak, eam Fretilin radikal sira la barani hatama sira nia kandidatura seluk, alem de Mari ho Lu-Olo, maibe ema ida la koalia?


Tanba sa mak Fretilin Radikal la hare sira nia ema baku deputado Alberto (ASDT) nia uma rahun, Fretilin Radikal la halo kauza? no foti fali mak sunu bandeira?

Jogo Karau Fretilin ho Mari-Lu ne ema hotu hatene ona maibe Poilisia sei halo investigasaun klean liu tan hodi hare kazu ne nia hun. Durante ne, hanesan iha Watolari, Fretilin Radikal nia ema baku no ameasa ema CNRT ho partido seluk nian, maibe Fretilin radikal nunka halo kazu no hanoin deit hanesan buat normal.

Ita sei buka hatene saida mak sei akontesse ho propaganda bosokten sira ne hotu iha fim.
 

Fiar Ba CNRT Ahi Sei Lakan Permante

Written by Domingos Silva - Wednesday, 22 June 2011

CJITL Eleisaun, Programa governu nian ne’ebe mak atu fornese ahi elektrisidade 24 oras ba Povu laos mai husi inisiativa konjuntu husi partidu hotu ne’ebe hamutuk iha Aliansa Maioria Parlamentar-AMP.

Tuir Prezidente Partidu CNRT Kay Rala Xanana Gumaõ katak programa elektrisidade ne’e nudar planu CNRT nian ne’ebe introduz iha Governu nia laran.

“Planu CNRT nianne’e agora dadaun governu prepara ona portu provizoriu ida iha hera hodi hatuun gerador foun ne’ebe mak atu mai” dehan Xanana Gusmaõ, domingu foin lalais ne’e.

Nia hatutan katak CNRT la hakfodak ba kritika oi-oin konaba AMP koruptor tanba AMP hamutuk mak lori povu ne’e moris hakmatek nia laran.(Domingos da Silva/CJITL)

Selasa, 21 Juni 2011

Povu Ai Leba Fo Parabens Ba PM Xanana

Posting Husi : Josefa Parada

DILI –Segunda horseik (20/06), hanesan loron importante ba Permeiru Ministru Xanana Gusmao, hodi selebra ninia aniversariu ba dala 65.  Iha loron ne’e povu barak mak hato’o nia parabens ba PM liu-liu povu Ai Leba sira.
Tuir Marcelino Neno, povu ida ne’ebe servisu fa’an aifuan iha tasi ibun, Palacio Governu hateten, nia parte hato’o parabens ba PM no husu ba Maromak atu haraik vida naruk ba PM.
“Obrigado ba ita bot sira tanba, hakarak hato’o mos ami ai leba nia parabens ba PM Xanana, no hau atu dehan deit katak, parabens ba PM Xanana Gusmao ne’ebe halo tinan ba 65 ona no husu ba Aman Maromak atu haraik vida naruk ba PM Xanana atu nune’e bele lidera nafatin nasaun ne’e hodi tulun nia povu liu-liu tau matan mos ba ami aileba sira” dehan Marcelino iha palasiu governu, Segunda horseik (20/6).
Nune’e mos ho Filomena Maria, husu ba PM Xanana atu tau matan ba problema Estrada, be’e mos no eletrisidade ne’ebe sai hanesan problema bot ba povu liu-liu iha iha kapital Dili.
“Parabens, Parabens, no dala ida tan parabens ba PM no buat ne’ebe mak ami husu ba PM tau netik matan ba problema dezenvolvimentu iha ita nia nasaun, liu-liu problema Estrada, be’e mos no eletrisidade, ne’ebe mak halo povu iha capital Dili laran hirus no hakilar hela deit no smi tenke fo hanoin hela deit ba PM tanba PM Xanana nia tinan mos amenta ba dadaun” haktuir Filomena. Thomas Sanches