Kamis, 28 Juli 2011

President Kuroda: Timor-Leste Should Boost Integration to Share in Asia's Success

 
DILI, TIMOR-LESTE – Timor-Leste has made significant  progress in recent years in securing peace and stability and initiating a new development phase, and now needs to strengthen links with its neighbors, Asian Development Bank President (ADB) Haruhiko Kuroda told the 2011 Timor-Leste Development Partners Meeting here today.
“The longer term future of Timor-Leste lies in close integration with Asian economies. Such integration will help generate private sector-led economic growth needed to sustain development,” said Mr. Kuroda.
The Timor-Leste Development Partners Meeting is an annual gathering of the Timor-Leste Government, civil society, donors and private sector representatives looking at how best the nation can tackle economic development and other issues. At this year’s meeting, Timor-Leste Prime Minister Kay Rala Xanana Gusmao launched Timor-Leste’s Strategic Development Plan for 2011-2030.
During his address President Kuroda said that the rebalancing of economic activity toward regional and domestic demand and the emergence of a higher-spending middle class in Asia provide ideal conditions for Timor-Leste to look outward for new sources of economic growth. He urged Timor-Leste to continue investing in infrastructure and innovation, education, and regional cooperation initiatives to take advantage of this opportunity.
Since ADB began operations in Timor-Leste in 1999, it has received six grants from the Trust Fund for East Timor totaling $52.8 million, three Asian Development Fund (ADF) grants of a total $62.0 million, and 31 technical assistance (TA) funds worth $29.11 million. Currently, two ADF grants of $52.0 million and six TA projects worth $18.4 million are active.

http://beta.adb.org/news/president-kuroda-timor-leste-should-boost-integration-share-asias-success

Timor-Leste's Economy to Grow This Year but Inflation a Threat - ADB Report

DILI, TIMOR-LESTE (18 July 2011) - Timor-Leste’s economy should grow by 10% this year, supported by robust government spending, although high levels of inflation will need to be carefully managed, says the Asian Development Bank’s (ADB) Pacific Economic Monitor released today.
The report, which reviews the performances of the 14 economies of the Pacific three times a year, forecasts average gross domestic product (GDP) growth of 6.4% this year, and 5.5% in 2012. The expansion will be driven by strong growth of 8.5% in PNG this year, and strong performances by the two other natural resource exporting economies, the Solomon Islands and Timor-Leste. The other Pacific Islands are expected to post much lower average GDP growth of 1.5% in 2011 and 1.9% the following year.
“Timor-Leste can sustain an internationally high rate of economic growth under sound economic management and favorable external conditions,” said Craig Sugden, ADB Resident Representative in Dili. “The private sector will need to play an increasingly important role in helping it remain one of the fastest growing economies in emerging Asia.”
The report notes that projected inflation of 9.5% this year largely reflects the higher costs of imports, with the rate likely to pull back as global demand and commodity prices stabilize in 2012. Until then, policymakers will need to closely watch and manage price pressures. 
The latest issue of the monitor also reviews Timor-Leste’s just released Strategic Development Plan 2011-2030. The plan lays out a vision and steps for driving high growth rates and eradicating extreme poverty by 2030.
Since ADB began operations in Timor-Leste in 1999, it has received six grants from the Trust Fund for East Timor totaling $52.8 million, three Asian Development Fund (ADF) grants of a total $62.0 million, and 31 technical assistance (TA) funds worth $29.11 million. Currently, two ADF grants of $52.0 million and six TA projects worth $18.4 million are active.
One of ADB’s initiatives has been helping the Institute of Microfinance Timor-Leste become the country’s first locally-owned commercial bank to provide loans to individuals and small businesses in both urban and rural areas. It now has 10 branches across the country and has helped boost jobs and local entrepreneurship, with 40% of its loans going to women.
ADB, based in Manila, is dedicated to reducing poverty in Asia and the Pacific through inclusive economic growth, environmentally sustainable growth and regional integration. Established in 1966, it is owned by 67 members -- 48 from the region. In 2010, ADB approvals, including cofinancing, totaled $17.51 billion. In addition, ADB's ongoing Trade Finance Program supported $2.8 billion in trade.


Sorumutu Konsellu Ministru loron 27 fulan Jullu tinan 2011

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL
SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU
...............................................................................................................................................
KOMUNIKADU BA IMPRENSA
Sorumutu Konsellu Ministru nian loron 27, fulan Jullu 2011

Konsellu Ministru hala’o Sorumutu, iha kuarta-feira ida ne’e, loron 27, fulan Jullu 2011, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Dekretu Lei ne’ebé kria Komisaun Nasionál Desportu
Sekretáriu Estadu Desportu defini tiha ona Lei Baze sira ba Desportu no Komisaun Nasionál Desportu nian. Nune’e Dekretu Lei ne’e regula no delimita ninia kompeténsia, kompozisaun no funsionamentu hodi fó kontinuidade ba prosesu dezenvolvimentu prátika desportiva nian iha Timor-Leste.
Komisaun Nasionál Desportu nian hala’o funsaun fiskalizadora, ba rezolusaun litíjiu administrasaun no dezenvolvimentu desportu nian, ba promosaun saúde desportista sira nian, promosaun voluntariadu ba desportu i organizasaun no kordenasaun ba asaun kombate hasoru hemu aimoruk bainhira hala’o desportu, violénsia iha desportu no dezviu sira seluk sistema desportivu nian.

Konsellu Ministru analiza mós:

1. Dekretu-Lei ne’ebé  mak aprova Regulamentu Disiplina PNTL nian
Konsellu Ministru analiza ona nesesidade atu altera Regulamentu Disiplina PNTL nian hodi korrije impresizaun balun, hanesan mós esplikasaun ba konseitu, hodi  ajusta konseitu sira ne’e ba lian tetun. Nia objetivu atu fó rezultadu ne’ebé diak ba interpretasaun no aplikasaun  ba Regulamentu ne’e.

2. Dekretu-Lei  ne’ebé  aprova  Rejimentu  ba Emolumentu  Rejistu  no  Notariadu
Ministériu  Justisa  aprezenta  tiha  Rejimentu  Emolumentu  Rejistu  no  Notariadu  ne’ebé  estabelese  regra  aplikável ba  setór   oioin   iha  rejistu  no  notariadu sira, tamba  taxa  sira  hanesan  obrigasaun  ida  husi  servisu   ne’ebé  Estadu  halo ba utente  benefísiáriu sira.

3. Dekretu-Lei  kona-bá  Ospitál  Servisu  Nasionál  Saúde  sira
Ministru  Saúde  aprezenta  tiha  proposta  Dekretu-Lei ida  ne’ebé  hakarak  atu  estabelese  sistema   servisu  públiku  ospitlár  ida artikuladu no funsionál,  ne’ebé  mak efisiente  no  fó rezultadu.  Dekretu-Lei  ne’e  tenki  asegura,  la’ós  de’it  ba  ohin  loron  maibé  mós  ba  aban-bainrua,  nível  prestasaun  servisu  ospitalár ida  diak   no  nia  dezenvolvimentu.

4.  Planu Tranzisaun Nasoins Unidas
Konsellu  Ministru  iha  mós  oportunidade  atu  hahú halo  diskusaun  kona-bá  Planu  Tranzisaun  Nasoins  Unidas   nian.


http://timor-leste.gov.tl/?p=5418&lang=tp

Komisaun Funsaun Públika fó pose ba funsionáriu 2935

Komisaun Funsaun Públika iha loron 20 to’o 22 fulan Jullu 2011 fó Pose ba  funsionáriu kontratadu ba Permanente iha Distritu, Lauten, Vikeke, Baucau no Manatutu hamutuk ema nain 2935.
Prezidente Funsaun Públika iha nia diskursu hateten katak, “haksolok tebe-tebes tanba Komisaun Funsaun Públika ho estrutura Ministériu hotu bele marka prezensa iha Distritu Lauten, Vikeke, Baucau no Manatutu hodi fó pose ba funsionáriu temporáriu sira hodi enkuadra iha kuadru permanente nian, hafoin iha loron  1 fulan Jullu tinan 2011, hala’o uluk ona iha distritu Dili, ho totál funsionáriu sira rihun neen”, hateten Eng. Libório Pereira.
Nia mós hatutan tan katak, ita nia prosesu konversaun hala’o tanba bazeia ba polítika Governu nian, liu hosi Rezolusaun n.° 42/2010, loron 17 fulan Novembru inisiativa ida ne’e mai tanba komisaun funsaun públika  halo estudu ba ita nia administrasaun Públika, Tanba ne’e, ohin ita boot sira simu ona pose nu’udar funsionáriu públiku. Tuir Lei n.° 5/2009 loron 15 fulan Jullu, altera estatutu Funsaun Publika, regula ona regra no ita nia devér sira ho ita nia direitu, tanba funsionáriu barak mak koloka iha territóriu tomak, maibé funsionáriu sira ne’e  servisu ho responsabilidade, dedikasaun, nasionalismu katak sira serví ba Estadu, servisu ho patriotizmu. Esplika Libório Pereira.
Iha biban ne’e Administradór Distritu Lautem,  Jeferino Pereira,  fó agradese ba Governu no mós ba Prezidente Komisaun Funsaun Públika,  tanba loron ohin hanesan loron istóriku ba funsionáriu atus ne’en  haatnulu resin lima, bele sai ona funsionáriu Permanente.
Administradór Distritu Vikeke, Francisco Guterres, husu ba Funsionáriu sira ne’ebé  foin simu knaar foun hanesan funsionáriu permanente tenke kumpri imi nia juramentu, katak obdese ba Estadu no Governu, tenke kumpri duni, la’ós ho ibun de’it maibé  tenke tau iha prátika saida mak ita boot sira hateten iha Juramentu ne’e”.
Administradór Distritu Baukau, Antonio Guterres , “Ohin loron Governu fiar ba  ita liu-liu ba funsionáriu kontratadu ne’ebé muda nia estatutu ba permanente katak, ita bot sira sei servisu tinan ba tinan ejiji no ko’alia ba ita boot nia diresaun bainhira iha buat ruma mak lao la di’ak. Maibé hau husu buat ida de’it ba ita hotu sira ne’ebé hanesan servidór Estadu, mákina estadu nian, tenke define ita nia pozisaun loloos katak hau duni mak mákina estadu nian, hau sei la halo avaria mákina ne’e, maibé sei haforsa ami nia kompromisu hodi serve povu no estadu ida ne’e”.
Administradór Distritu Manatutu, Elvino Bonaparte do Rego hateten katak, kontente tebe-tebes tanba ohin loron hasoru malu kuaze farda nia koor hanesan uituan de’it. Atu dehan de’it katak, ohin iha juramentu ne’e buat barak ita boot sira ko’alia no promote iha ne’ebá, mai ita hamutuk hametin liután ita nia Estadu ne’e ohin, nune’e dezenvolvimentu bele la’o di’ak, tanba kompromisu dehan tiha ona, la fihir ba ema ida, kaer de’it ba prinsipiu ne’ebé  iha Lei, ita tenta halo tuir  buat ida ne’e, tanba ita funsionáriu mak mákina estadu nian, hateten Administradór iha ninia intervensaun.
Funsionáriu emposadu sira iha distritu haat ne’e hamutuk ema nain, 2935, ho totál tuir distritu idai-dak, Distritu Lauten, emposadu hamutuk 645, ne’ebé serimónia fó pose hala’o iha loron 20 fulan Jullu 2011, Distritu Vikeke, 759, loron serimónia fó pose nian iha 21 fulan Jullu 2011, Distritu Baukau, emposadu hamutuk 1085 no Manatutu, emposadu hamutuk 446, ne’ebé loron serimónia fó pose hala’o iha loron 22 fulan Jullu 2011.
Partisipa iha tomada pose ba funsionáriu sira iha Distritu haat ne’e, mak hanesan, Presidente Funsaun Públika, Eng. Libório Pereira, MIM, Komisária Isabel da Costa Fereira, Komisáriu Abél Ximenes, Diretór Jerál hosi Ministériu no Sekretária Estadu sira hotu no Administradór Distritu sira.

Fin Agustus tinan ne’e, Xineza Intregra Konstrusaun Kazerna 100 Ba Governu

Posting Husi : Josefa Parada

METINARO—Sekretariu Estadu Defeza (SED), Julio Tomas Pinto, Kinta (28/7), halo vizita ba iha kontrusaun kazerna Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), hamutuk 100 iha Metinaro, ne’ebe halao husi kompainha ChinaAID.
“ Hau vizita dala rua ka tolu mai iha fatin ida ne’e, atu hare uma ne’e, tanba ita hakarak uma ne’e hotu lalais,” hatete SED, Julio Tomas Pinto ba Jurnalista iha Metinaro, Kinta (28/7).
Ho vizita ida ne’e Kompainha Xineza dehan agora uma besik hotu ona sira sei intrega ba governu iha 26 Agustus tinan ida ne’e, ne’eduni SED, halo vizita urjentu atu hodi hare deretamente ba konstrusaun ne’e. informasaun kompletu iha STL Jornal no STL web, edisaun Sesta (29/7). Oscar Salsinha

Senin, 18 Juli 2011

Primeiru Ministru Repúblika Demokratika Timor Leste Hala’o Koileta Hare Híbrida Iha Distrirtu Manatuto

Monday, 18 July 2011 19:21 Last Updated on Tuesday, 19 July 2011 13:08 Written by Leoneto P.Hornay

Manatuto -Iha loron Sesta-Feira, 15 Fulan Jullu tinan 2011, iha suk Sau – Obrato, Primeiru Ministru akompaña husi Ministru Agrikultura  no Peska sira ,Sr. Mariano Assanami Sabino, Deputada Brígida Correia, Embaxador Xina ba Timor Leste, Vise Prezidente Compañia Híbrida “High-tech”, hala’o koileta hare Híbrida iha obrato-Distritu Manatuto.
Tuir relatóriu ne’ebé hato’o husi Diretor Servisu Agrikultura no peska sira Distritu Manatuto nian dehan katak, total área hare Híbrida iha Distritu Manatuto hamutuk 200 hektar, rezultadu kada hektar 10 tonelada (10t/ha).
Iha lia fuan badak husi Embaxador xina hateten katak tuir Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) ne’ebé foin lalais ne’e Primeiru Ministru, kay Rala Xanana Gusmão hato’o iha Parlementu Nasional no mos ba Doador sira iha Dili foin lalais ne’e fokus liu ba setor Agrikultura, tamba Agrikultura maka sai fator importante ba future Nasaun ida ne’e.
Lia hirak ne’e haforsa tan husi Primeiru Ministru iha ninia diskursu, iha Primeiru Ministru ninia diskursu hare liu ba Seguransa Ai-han (Food Security), sai hanesan fator importante iha Timor Leste, iha biban ida ne’e Primeiru Ministru mos husu ba kompañia Xina Híbrida “High-teck”, atu habelar programa Híbrida ba  sub-distritu sira seluk hanesan, Lacló nomos Laleia, labele iha deit Manatuto.

Iha tempu hanesan, Ministru Agrikultura no Peska sira, MarianoAsanami Sabino hato’o mos katak Ministériu Agrikultura haruka ona membru hamutuk 31 ba tuir ona treinamentu iha xina konaba Híbrida.
Ita espera katak, ita (Timor Leste) bele habarak ona fini híbrida, nune’e iha tempu oin mai ita lalika husu ona husi liur (Importa) fini Híbrida husi nasaun seluk.

CNRT Realiza Konsolidasaun Iha Lena

Posting Husi : Josefa Parada

BAGUIA- Pertidu Congressu Nasional Rekonstruksaun de Timor Leste (CNRT) realiza konsolidasaun iha aldiea Buibela no Lena, suku Afaloicai sub distritu Baguia, distritu Baucau, atu hametin estrutura iha baze hodi prepara ba elisaun jeral 2012, Sekretariu Jeral Partidu CNRT Deonisio Babo ho nia komitiva lao deit kuaze horas tolu nia laran.
Sekjer Pertidu CNRT Deonisio Babo, Vice Sekretariu Jeral CNRT Jacinto Rigoberto, Sekretariu Estadu Defeza, Julio Tomas Pinto, Sektrariu Estadu Seguransa, Francisco da Costa Guterres ho nia komitiva lao husi area Nedelai tama to’o aldea Buibela no lena kuaze kolimentu 6, tun foho no sae foho atu realiza konsolidasaun partidu CNRT iha Area neba.
“ Ita tenki lao purvolta de 5 ka 6 kolimetrus no sae deit foho, ne’e defikulta teb-tebes relasaun entre komonidades,” dehan Sekretaiu Jeral Partidu CNRT, Deonisio Babo ba Jornalista iha Lena, Baguia Sabadu (16/7) hafoin konsolidasaun.
Iha fatin hanesan Coordenador, CNRT Sub Distritu Baguia, Luis de Oliveira alias Oan Fuik hatete, militante no simpatizante konsentra iha aldeia Lena atu kumpri programa CNRT nian, tamba aldeia lena mos hola parte historiku ba povu Timor Leste. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL web, Edisaun Tersa (19/7). Timotio Gusmão

Jumat, 15 Juli 2011

FRETILIN 2012. Derrota ka Suksesu?

Iha buat 2 mak hau atu hakerek.

Primeiru Pontu, konaba pakote uniku (Mari Alkatiri no Lu Olo) nebe sai hanesan kandidatu uniku iha kongressu Fretilin nebe sei realiza iha fulan Agostu 2011.

Ita hotu sei lembra, iha fulan hirak liu ba mosu kampanya konaba ema se-se mak sei lidera partidu Fretilin periode 2011-2016. De faktu, publiku iha interesse atu hatene figura politiku foun atu hamrik iha partidu historiku nia oin. Tamba, duranti kampanya, Fretilin hateten beibeik katak "atu hatudu demokrasia ba povo Timor, Fretilin sei apresenta pakote 2 ou 3". Maibe, iha realidadi, depois de promessas no kampanyas oi-oin, finalmente, Fretilin avansa deit ho pakote 1 maka Mari no Lu Olo.

Fretilin la iha tan figura seluk?

Kestaun lideransa hanesan kestaun ida seriu tebes iha partidu nia laran. Partidu ida bele naran bo'ot to'o iha nebe, halo historia barak-barak, maibe kuandu lideransa la diak, entaun partidu ne sei monu.

Kongressu Fretilin nian nebe realiza iha fulan Agostu, laos atu buka lideransa foun, tamba, ita hotu-hotu hatene tiha ona ema se-se mak sei lidera Fretilin iha periode 2011-2016. Tuir hau nia hare'e, kongressu agora apenas atu trasa estratejia/planu foun hodi avansa iha eleisaun jeral 2012. Maibe, oinsa maka Fretilin bele hetan estratejia/planu foun, se Fretilin kontinua ho lideransa antiga?

Segundu pontu, hau sei hakerek konaba Fretilin abandona plenariu kuandu PM Xanana Gusmao apresenta PDN.

Hahalok ida la devia akontese iha tempu aktual. Iha kazu barak maka akontese iha governu AMP nia laran, i, Fretilin nudar partidu opozisaun la foti medida seria. Por exemplo: korupsaun.

Korupsaun nebe maka'as iha Timor, duranti ne'e Fretilin la husu halo censura hasoru governu AMP ou abandona plenaria se karik governu la seriu resolve korupsaun iha Timor.

Hahalok nebe foin daudaun Fretilin hatudu hodi abandona plenariu kuandu PM Xanana Gusmao apresenta PDN, mostra (1) inkapasidadi lideransa, (2) falhansu iha kalkulu politiku, i, (3) derrota politika.

Lusa, 13 de Julho
O embaixador de Portugal em Timor-Leste, Luís Barreira de Sousa, transmitiu hoje, em nome do Governo Português, o apoio ao Plano Estratégico de Desenvolvimento (PED) apresentado pelo primeiro-ministro timorense, Xanana Gusmão.

Ferid Belhaj, jornal independenti, 13 de Julho
Programa lubuk ida ne’ebe hakerek iha Planu Estratejia Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) pozitivu, maibe kestaun importante atu halo susesu planu ne’e mak kestaun kapasidade membru guvernu atu ezekuta, dehan Country Diretor Banku Mundial, Ferid Belhaj.

Jornal nacional diario, 13 de Julho
R Horta lakontenti ho atetude bancada FRETILIN iha Parlamentu Nasional (PN) ne’ebe kuandu aprova PEDN halai sai tiha husi Plenaria.

“La divia Bancada FRETILIN abandona PN, mesmu lakonkorda mos labele abandona, kontinua iha ne’eba, bele kontinua depois sira nia direitu la vota nein abstensaun, maibe partidipa laos abandona fali PN,” hirus PR Horta.

Maske nune’e, PR Horta dehan, Bancada FRETILIN iha rajaun para hirus governu tanba dokumentu ne’e foin maka intrega iha loron hira liu ba, iha fim de semana, laiha tempu para estuda, bele lori fulan ida para hotu-hotu bele estuda didiak, nune’e FRETILIN bele konkorda.

PR Horta rasik fo apoiu 100% ba PEDN ne’ebe PN aprova ona, tanba ne’e refleta duni povu tomak nia hakarak.

“Hau PEDN ne’e PM Xanana fo hau estuda iha fulan kotuk ona, ne’ebe pagina hira iha PEDN ne’e hau hatene hotu ona, e hau apoiu 100% PEDN ne’e,” dehan Xefe estadu.

Celso Oliveira
 
publicada por FORUM HAKSESUK

Rabu, 13 Juli 2011

Juventude Partidu CNRT (OJP) Doko Suku Lemeia Sorin Sub-Distritu Letefoho

Tuesday, 12 July 2011 16:59 Written by Delfin

Letefoho- Juventude Partidu Kongresu Nasional Timor Leste (CNRT)  Suku Lemeia garante Partidu CNRT hetan votu 100% iha eleisaun jeral 2012 ( 9/7/2012)
Konsolidasaun Partidu CNRT  ne’ebé hala’o iha Suku Lemeia Sorin Balun Sub –Distritu Letefoho ho nia objetivu hamentin estrutura no habelar vizaun partidu CNRT   hodi hasoru eleisaun jeral 2012.  Iha konsolidasaun ida ne’e  Populasaun suku Limeia Sorin Balun sente kontente tamba hetan prezensa alto lideransa husi Partidu CNRT.
Iha intervensaun ba konsolidasaun ida ne’e Presidente Organizasaun Juventude (OJP) Partidu CNRT  Zito Matos hatenten katak juventude sai mata dalan no futuru ba Nasaun nian no polítika partidu CNRT  hamosu OJP hodi hamahun an iha partidu,  importante sai  juventude partidu maka haklaken no sai ajente  transformador ba desenvolvimentu nasional .
“ Hau nia prezensa nudar presidente OJP  iha konsolidasaun ida ne’e atu fahe saida maka visaun no misaun juventude Partidu nian,no husu  ba joven sira atu mantein nafatin imi nia pozisaun hamutuk ho Maun Boot Xanana  iha eleisaun jeral 2012’’
Nia mos hatutan tan katak dala barak juventude maka sempre hasoru dezáfiu no obstaklu ba desenvolvimentu rai ida ne’e, ne’e duni juventude partidu tenke kapasita an iha vida polítika no husu ba inan aman sira atu fó eskola ba nia oan sira no aproveita oportunidade ne’ebé governu kria liu husi edukasaun tamba eskola oin loron la selu.
Liu husi deklarasaun juventude partidu CNRT  iha Suku Limeia deklara katak “ Ami  juventude partidu CNRT iha Suku Limeia prontu atu suporta Maun Boot  Xanana iha eleisaun jeral 2012 no garante CNRT sei hetan votu 100% iha suku ida ne’e”.

Sekjen P-CNRT Fó Pose Ba Koordenador Selkom iha Suku Leimea

by Pedro Delfim

Ermera-Atu hametin estrutura partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) iha baze Sábadu foin lalais ne’e liu husi Sekretáriu Jeral Partidu CNRT hodi fó pose ba Koordenador Selkom sira iha Distritu Ermera,Sub-Distritu Letefoho Suku Leimea atu hametin tan estrutura Partidu nian iha baze.
Iha  pose ne’e Sekretáriu Jeral Partidu CNRT Dionísio Soares Babo hateten katak husu sira hotu ne’ebé ohin loron simu ona knar partidu nian atu bele haklaken Misaun no vizaun paritudu nian ba iha militante sira hotu iha baze liu-liu iha Sub-Disritu Letefoho.
“Hau husu ba imi hotu ne’ebe ohin loron simu ona pose atu bele esforsu an hodi haklaken Misaun no Vizaun partidu CNRT nain ba militante sira hotu tuir Prinsípiu Partidu CNRT nian atu nune bele garantia iha eleisaun ba 2012”Dehan Babo iha Konsolidasaun Partidu CNRT nian iha Distritu Ermera,Sub-Distritu Letefoho,Suku Leimea Sorin Balun Sabadu (09/07) Sekjen informa tan katak husu ba inan naman sira hotu iha fatinb ida ne’e atu lalika monu ba politika ne’ebé agora dadaun mosu iha ita nian rai dia ne’e dehan katak sira manan atu hasai ita nian Prezidente Kay Rala Xanana Gusmão husi tahu laran ida ne’e sira hakarak kampanian ita nian preezidente nian naran hodi hetan votus.
“Ita nian maun bo’ot iha nian partidu rasik nusa mak partidu NCRT mak la hasai Maun bo’ot husi tahu laran partidu seluk fali maka atu hasai fali Maun Bo’ot husi tahu laran fali ida ne’e hatudu katak sira hakarak lori ita nian figura nian naran hodi ba halo kampaña hodi hetan votu”dehan Nian.
Iha parte hanesan Vice Sekretáriu Jeral Partidu CNRT Jacinto Rigoberto hateten katak husu ba inan aman sira hotu no militante sira hotu iha fatin ida ne’e atu bele kaer Metin ita nian Maun Bo’ot Xanana tamba nian  mak iha interese bo’ot ba povu ida ne’e la iha ema seluk mak iha interese ba povu ida ne’e.
“Hau hanesan Ermera oan ida hau hakarak husu ba Militante sira hotu iha fatin ida ne’e atu kaer metin ita nian maun bo’ot Xanana tamba nian mak iha interese bo’o ba povu iha rai ida ne’e no ba rai ida ne’e la iha lideransa seluk mak atu hadia rai ida ne’e uniku maun bo’ot xanana deit mak bele hadia povu no rai ida ne’e”dehan Jacinto hafoin fo pose ba koordenador iha Suku Leimea Sorin Balun
Iha parte seluk hanesan Koordenador Partidu CNRT Distritu  Ermera António Carvalho hateten katak  hau fiar katak ho simu pose ne’e CNRT sei manan maiória iha Distritu  Ermera liu-liu iha sub-Distritu Letefohone tamba iha Sub-Distritu Letefoho atu maiória ema CNRT.
“Ami ho estrutura tomak iha Distritu Ermera sei servisu makas hodi garantia ba eleisaun 2012 hau fiar katak 2012 CNRT sei hetan votus ho maiória iha Ermera”dehan Kordenador

Militante sira husi Leimea Sorin Balun Kontente tamba Ermera Oan ida bele Sai Sekjen iha Partidu CNRT

Monday, 11 July 2011 19:31 Written by Pedro Delfim

Ermera-Militante sira Partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) iha Distritu Ermera,Sub-Distritu Letefoho Suku Leimea Sorin balun simu Sekretáriu Jeral Partidu CNRT, Dionisio Babo no Vice Sekretériu Jeral, Jacinto Rigoberto sente kontente tebes tamba iha Ermera oan  ida maka sai hanesan  Sekretáriu Jeral ba Partidu CNRT maka Dr.Dionisio Babo.
Tuir Militante Partidu Congresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT)  Antóniu da Silva hateten  katak sente orgollu tebes tamba iha Ermera oan rasik mak ohin loron sai hanesan sekretáriu Jeral Partidu CNRT nian mak Maun Dionisio Babo hodi hi’it aan mai fali iha nian rai rasik hodi hare dereitamente kondisaun moris povu nian iha rai Ermera.
“Hau nudar Ermera Oan sente kontenti ka “Banga” tamba iha Ermera oan ida ne’ebé  ohin loron sai hanesan Sekretáriu Jeral  ba Partidu CNRT nian hdi ohin loron hit an mai to’o iha fali nia rai rasik hodi hare nia inan aman sira no mos hanesan ninia militante sira nia moris iha rai Ermera”dehan Antoniu hafoin partisipa  konsolidasaun iha Suku Leimea Sorin Balun Sabadu (09/07) Nia mos informa tan katak iha tempu Indonézia nian ita simu lideransa Partidu Polítiku nian ema husi rai seluk maibe agora ita simu lideransa partidu politiku nian ema Timor no mos hanesan ohin loron ami simu rasik fali ami nian ema hanesan Ermera oan sente Kontente los.
Iha fatin hanesan Ermera Oan sai mos hanesn Sekretáriu Jeral Partidu CNRT Dionisio Babo hodi konta nian Istória Kultura nian katak ohin loron hau hamrik iha fatin ida ne’e hanesan polítiku nain no mos hanesan Ermera oan tamba hau nian Avo feto sai husi Suku ida ne’e,ne’e duni ohin loron hau mai iha fatin ida ne’e hanesan imi nia oan.
“Hau mai fatin ida ne’e hanesan ema polítiku maibe hanesan mos Ermera oan ida atu haklaken tan Programa Partidu CNRT nain ba inan aman sira hotu iha Suku ida ne’e tuir Prinsípiu Paritdu nain ne’ebé Maun Bo’ot Xanana Trasa tiha ona”dehan Babo.
Iha fatin hanesan Vice Sekretáriu Jeral, Jacinto Rigobertu hanesan mos Ermera oan hateten katak  hau hamrik iha fatin ne’e hanesan mos polítiku nain hotu maibe hanesan mos Ermera oan hotu ohin mai hamutuk iha fatin ida ne’e hatudu katak ita ne’e ida deit.
“Hau hanesan ema Ermera oan ida husu ba inan aman sira hotu iha fatin ida ne’e atu mantein imi nia pozisaun hodi kaer metin ita nian Maun Bo’ot Xanana atu bele lori rai no povu ida ne’e hodi ba oin tamba la iha partidu seluk maka iha nian prinsípiu atu hasai povu husi kiak no mukit Uniku CNRT mak bele hasai povu husi kaik no mukit”dehan Jacinto.

CNRT Alerjia ho Deklarasaun Horta Husu Konsensus

Radio, online - Tuir pratika regras estadu de direitu demokratiku, no konstituisaun RDTL, laiha tipu de konsensu ba asuntu politiku dezemvolvimentu nasional. Konsensu bele mosu iha elisaun ba votasaun no aprovasaun iha Parlamentu Nasional.
Wainhira rona Prezidenti RDTL, Jose Ramos Horta, halo deklarasaun hodi husu Konsensus Politik halo deputadu husi Bankada Maioria Parlamentar (AMP) alerjia hotu. Lia hirak ne’e hatoo husi Deputadu CNRT, Aderito Hugo da Costa, iha Parlamentu Nasional, iha loron 13/07/2011.
Deklarasaun Prezidenti Horta ne’e, hanesan tentasaun hodi hamosu ekstra konstitusional, no atentadu ba destroi regras estadu de dieritu demokratidu, no konstituisaun RDTL.
Deputadu CNRT ne’e senti triste ho atetude opozisaun (Fretelin, PUN no KOTA )ne’ebe Walk Out husi plenaria. Ne’e la hatudu maturidade politika diak hodi koopera ba hadia Planu Dezemvolvimentu Nasional ne’ebe aprezenta husi Premeiru Ministru  Xanana hAnsan xefi Governu. Prosesu atu hadia Planu dezemvolviementu Nasional ne’e mak tenki liu husi debate PN.
“Diferenti ideia no opiniaun ne’e normal, maibe presiza tenki rona malu, laos fo deit observasaun, kritika no kondenasaun, depois lakohi rona fali resposta, no hamrik sai husi plenaria (walk out). Nee prezedente ladiak ba iha futuru,”nia kestiona.
Tuir lolos diskusaun no debates remata no atu tama ba iha votasaun mak walk out ne’e konsidera normal.
PDN antes lori ba PN, Governu aktualiza ona tuir peskiza, levantamentu de dadus, sosializa no diskusaun publiku, iha teritorio Timor Leste. Ne’ebe involve entidade hotu hanesan, komunidade, membru governu, igreja, no sosidade sivil.
Tanba presiza hetan duni aprovasaun husi PN, hodi sai hanesan dokumentus importante estadu RDTL. Diskusaun no debates bele kontinuasaun ho entidades hotu, akademiku no sosiadade sivil, tanba ne’e laos dogma hanesan biblia, hodi labele muda.
Iha fatin hanesan Deputadu Francisco Miranda Branco, husi bankada opozisaun hatete, estadu Timor Leste, tenki iha planu dezemvolvimentu nasional hodi sai hanesan orientador ba halo dezemvolvimentu nasional, tanba ne’e vizaun PEDN presiza hanoin husi parte hotu, atu nune’e bele sai hanesan mehi tinan naruk ba ita hotu.
Tuir opozisaun nia haree, PEDN ne’ebe PM Xanana defaktu aprezenta ne’e sei iha frakeza barak, tanba ne’e presiza deskuti ho tempu ne’ebe sufisienti hodi haree ho didiak.  Laos atu mai obriga fali ema hotu-hotu tenki hakruk ba planu ne’e.
Nune’e mos se’e PEDN ne’e mak realiza hodi halao duni, osan barak mak sei ba hotu iha governantes nia bolsu povu moris iha mukit nia laran, dezenvolvimentu zero.
Razaun walk out husi plenaria ne’e, tanba parte governu la fo oportunidade atu muda buat balu ne’ebe lalos iha PEDN nia laran. Hanesan  problema elektrisidade, halo investimentu bo’ot, ho osan Biliaun 1, hodi hetan enerjia, 225 Mega Watt (MW). Maibe tuir peskiza ne’ebe ema balu halo hateten katak, Timor Leste so presiza deit, enerjia 80 – 100, Mega Watt (MW), depois restu ne’e atu halo saida, soe deit ka?, “ Branco kestiona.
Eis prizioneiru politika iha Cipinang ne’e dehan, konaba politika enerjia renovavel, sei hanesan ne’e ita la presiza sentral elektrisidade ida ho kapasidade boot, tuir lolos tenki halo tuir kapasidade. Katak, husi enerjia renovavel presiza porsentu hira, hodi kompara ho elektrisidade Olio Pezadu.
Branco hatutan, tuir informasaun husi Sekretariu Estadu Elektrisidade no Saneamentu, Januario Pereira katak, sentral Olio Pezadu 2. Hera ho  Betanu. Iha loron 21 sei gasta gazoel Litru Juta Sanulu Resin Walu, Rihun Atus Ne’en, kompara ho osan loron ida sei gasta Dolar Juta Ida. Haree ba ida ne’e opozisaun konsidera PDN laos atu halo dezemvolvimentu, maibe prepara situasaun ba estadu atu iha tusan (deve) husi nasaun sira seluk.

Bolsu Estudus ba Jornalista, Xanana Husu Assosiasaun Kopera Hamutuk

Radio, online – Primeiru Ministru Kaya Rala Xanana Gusmao fo sai katak, iha tinan ne’e governu sei fo bolsu estudus ba jornalista hodi haruka jornalista Timor oan ba estudu iha rai liur.
“Tinan ne’e hau disidi tiha ona,  jornalista sira mos tenki hetan bolsu estudu husi governu hodi kapasita ita nia jornalista Timor oan,”dehan PM Xanana ba Porta Voz TLPC Nelio Isac,  Adjuntu Sekjer TLPC Jordao Henrique ho membru fundador TLPC Antonio Dasiparu iha sentru konvensaun Dili, Kuarta (13/7).
Iha dada lian ne’e PM dehan area importante mak atu fo ba jornalista sira atu estudus ma hanesan, area politika, area ekonomia, sosial kultura no turismu.
Atu alkansa objetivu ne’e Xanana liu husi strutura Timor Leste Press Club (TLPC), husu ba assosiasauan jornalista sira hotu mak ejizti iha nasuan ne’e tenki hamutuk. Antes atu fo bolsu estudu Xanana mos sei konvida hodi konvoka enkontru ho lideransa organizasaun jornalista hanesan TLPC, AJTL ho SJTL atu idea hamutuk.
Eis jornalista jornal A Voz de Timor iha 1975 no Radio Maubere ne’e haktuir, organizasaun jornalista la bele fahe malu, atu nune’e bele fo kontribuisaun ba media iha TL. Media tenki unidade hodi kontrola sosial ho diak liutan, hanesan media iha Indonezia nia rai seluk.
“Imi labele hamosu fali assosiasaun jornalista oioin. Se’e imi hamutuk hae sei apoiu total ba imi hodi haruka jornalista ba eskola iha rai liur,”Xanana apela.
Responde ba preokupasaun ne’e Porta Voz TLPC Nelio Isac hatete, parte TLPC sei ko’ordena ho strutura no lideransa TLPC nian hodi buka idea hamutuk hodi responde ba PM Xanana nia preokupasaun ne’e.
“Ami iha strutura ne’ebe iha, atu ba programa hotu ami sei tur hamutuk mak tau idea hamutuk. Ba programa saida deit TLPC sei halo reuniaun lao mak fo rezultadu,”Nelio komenta.
Jornalista Eugenio Pereira husi jornal INDEPENDENTE hatete, durante ne’e jornalista sira hasoru problema mak iha area kapasitasaun. Organizasaun jornalista mak hari iha nasuan ne’e laiha programa diak ba kapasitasaun jornalista.
“hau apresia ho Xanana nia hanoin mai ami jornalista hodi fo bolsu estudu ba ami atu hadia ami nia kapasidade,”nia komenta.

Selasa, 12 Juli 2011

Planu Defeza 2020, Preparadu Atu Implementa

Posting Husi : Josefa Parada

DILI–Sekretariu Estadu Defeza (SED), Julio Tomas Pinto, hateten, planu defeza nian nebee hola parte mos husi Planu Estrajetiku Dezenvolvemenentu Nasional (PEDN), preparadu ona atu implementa.
“Ami husi parte defeza nian no mos F-FDTL, involve direitamente hodi foo kontribuisaun ba parte Planu Estratejiku Dezemvolvimentu Nasional iha parte defeza ninian e F-FDTL nian. Ami preparadu para atu implementa Planu Dezemvolvimentu Forsa Armadas ninian, nebee ami prepara tiha ona ninia prosesu iha tinan 2010 too 2011 nia laran. Tanba nee, tama iha 2020, planu dezemvolvi
mentu forsa ninian preparadu para implementa. Iha lideransa Jeneral Taur nian, klaru ke buat hotu lao diak,” hateten Julio iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, Segunda (11/7).
SED Julio hateten, iha Jeneral Taur nia lideransa, servisu hamutuk ho Brigadeiru Lere Anan Timor durante tinan hirak nia laran, husi krize sae mai depois de tinan haat, governasaun ida nee nian, hetan progresu barak teb-tebes iha parte defeza ninian. Regulamentu sira nebee durante nee  falta, agora kuaze iha ona.
La Rona Informasaun
Iha parte seluk, Julio hateten, seidauk rona informasaun konaba Maijor Jeneral Taur Matan Ruak, atu kandidata aan ba Prezidente Republika iha 2012. Maibe tuir nia, konstituisaun loke dalan ba ema hotu.
“Hau seidauk rona informasaun dehan, Maijor Jeneral Taur Matan Ruak atu kandidata an ba Prezidente Republika. Mais lei konstituisaun loke dalan ba ema hotu para atu kandidata aan ou ema seluk kandidatu sira,” hateten Julio.
Entretantu Deputadu husi Bankada CNRT, Natalino dos Santos, hateten, kandidatura ba prezidenti nee hanesan domokrasia ida foo ba ema hotu, ba see deit, hotu-hotu nudar Timor oan bele ba kandidata aan nudar prezidente.
“See Maijor Jeneral Taur Matan Ruak kandidata aan, hau senti iha vantajen boot, maibe tuir hau nia haree, instituisaun F-FDTL nee sei presiza nafatin prezensa Maijor Jeneral Taur Matan Ruak nian, para oinsa atu bele lori instituisaun nee sai duni professional. Maibe  Jeneral Taur mos nudar Timor-oan ida, nudar lider ida, hau senti kompete iha eleisaun prezidensial nian, bele manan,” tenik Natalino.
Deputadu nee hatutan, tamba nesesidade estadu no nesesidade instituisaun, nia fiar katak, povu tomak sei hanoin hanesan ninia hanoin atu husu nafatin Maijor Jeneral Taur atu didika aan nafatin iha F-FDTL, nunee bele lori F-FDTL nee sai forsa ida professional teb-tebes, e forsa ida bele garante duni defeza ba estadu RDTL.
Nia afirma, Jeneral Taur bele garante Instituisaun F-FDTL nee ba future nebee diak. Tanba nia komandante ida ke diak teb-tebes, komandante ida nebee hola desizaun ho ninia fuan. Needuni presiza teb-tebes ninia investimentu, nia enerjia no solidaridade nafatin ba estadu ida nee.
“Hau nia haree katak, Maijor Jeneral Taur ema ida ke mais importante teb-tebes atu jere instituisaun F-FDTL ida nee,” nia hateten.
Liafuan hanesan hatoo husi Deputadu Joaquim Amaral, husi Bankada Fretilin, katak, konaba kandidatura ba prezidenti nee, ninia vantajen sempre iha ba sidadaun Timor-oan hotu.
“Ita tenki haree mos katak, see Maijor Taur sei hanesan militariu ativu konserteza nia tenki husu ninia pedidu ba reforma purezemplu, depois mak nia bele ezerse nia funsaun hanesan sidadaun normal konkore ba iha Prezidente Republika. Nee regras ida nebee normal katak, ema ida sei ativu iha militar ou iha polisia labele, nee taka dalan ba sidadaun hotu-hotu, hanesan sidadaun normal mesmu halao hela funsaun iha militar, iha direitu hanesan,” hateten Joaquim. sin

Nasaun 10 Prontu Dezenvolve TL

Posting Husi : Josefa Parada


DILI-Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres ho Ministru Negosiu Estranjeiru, Zacarias Albano da Costa halao inkontru ho nasaun 10  hamutuk ho reprezentante Banku Mundial (World Bank) ho Asia Development Bank (ADB) iha salaun VIP Ministeriu Negosiu Estranjeiru.
Liu husi inkontru nebee lidera direitamente husi Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres, Segunda (11/7) nee nasaun 10 hanesan, Singapura, Brazil, Portugal, Australia, Meksiko, Estadus Unidus Amerika, Japaun, Korea, Union Europeia, ho Nova Zelandia prontu atu kontinua ajuda Timor-Leste hodi dezenvolve diak liu tan ba oin liu husi kooperasaun nebee TL halo nasaun sira nee.
Tuir Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres ba jornalista hafoin halo inkontru isplika katak iha programa balun nebee nasaun sira nee aprezenta liu husi inkontru nee.
Governu Japaun liu husi inkontru nebee partisipa husi Embaixador Japaun iha Timor-Leste, Iwao Kitahara mos nafatin ho kumprimisiu atu kontinua foo ajuda nafatin ba nasaun Timor-Leste iha area saida deit maka TL presiza.
Konaba komprimisu ajuda
Japaun ba Timor-Leste, tuir Vice PM, Jose Luis Guterres katak Japaun haruka sira ninia adviser iha Timor hodi haree meius ida hodi tulun turismu no infranestrutura. Laos nee deit, Japaun mos iha programa ida para atu ajuda Timor-Leste mak hanesan bee manas iha Marobo, Distritu Bobonaro no iha fatin seluk tan iha Timor hodi dezenvolve sai fatin turismu.
Hanesan ema hotu hatene, hatete Vice PM, Jose Luis, Japaun gosta tebes ho fatin turismu bee manas, nebee natural ho nunee Japaun iha komprimisiu ida atu dezenvolve bee manas nee. “Nebee hau senti ho buat hanesan nee, ita bele kria kondisaun para aban bainrua ita bele dezenvolve potensia turismu,” hatete Vice PM, Jose Luis.
Ho nunee, hatete Vice PM, Jose Luis para Timor mos labele depende deit ba fundu petrolium maibe tenke dezenvolve mos industria sira seluk, hanesna industria turismu nee diak tebes kuandu turista sira komesa vizita Timor, sira mos bele kria ona empregu ba Timor-oan sira.
Fatin hanesan mos inkontru nebee halo ho Embaixadora Estadus Unidus Amerika (EUA), Judith Ryan Fergin mos iha sira ninia komprimisiu atu kontinua foo ajuda nafatin ba Timor-Leste.
Tuir Vice PM, Jose Luis katak EUA desde Timor-Leste hetan independensia, sira komesa ajuda tiha ona iha area dezenvolvimentu. Maibe ajuda nebee EUA foo iha area militar nian maka hanesan vizita roo Mercy Navy nebee mai hodi foo konsulta gratuita ba povu Timor.
“Wainhira sira kuandu mai halo vizita hodi ajuda Timor nee, gasta osan mos barak maibe sira nunka sura, nebee kuandu ita sura hotu ajuda nebee maka EUA, foo laos deit foo ba Timor maibe EUA, kuaze hanesan nasaun nebee foo ajuda ba nasuan barak iha mundu nee,” hatete Vice PM Jose Luis.
Vice PM Jose Luis mos haktuir tan katak, ajuda nebee Amerikanu foo barak ona, maibe tuir Embaixadora liu husi inkontru katak, iha tempu badak sei foo tan bolsu estudu ba Timor-oan nebee hakarak kontinua estudu iha EUA.
“Nebee hau haree ajuda sira nee diak tebes, no EUA mos hakarak kontinua foo apoiu ba dezenvolvementu rural tanba sira mos haree katak Timor-oan sei kiak barak, ho nunee sira prontu ajuda Timor,” deklara Vice PM Jose Luis.
Iha fatin hanesan, inkontru nebee halo ho Meksiko hatete Vice PM, Jose Luis katak ida nee mos importante tebes ba Timor mesmu nasaun Meksiko ninia kooperasuan ho Timor seiduak barak, maibe nasaun nee prontu ajuda iha area vasinasaun no dezenvolve area edukasaun.
Entretantu Ministru Negosiu Estranjeiru, Zacarias Albano da Costa nebee partisipa mos iha inkontru nee, hateten, ajuda barak maka nasaun sira nee sei foo ba Timor.
Hanesan, hatete Ministru Zacarias katak, ajuda material ba labarik oan sira, nebee sei fo husi nasuan Meksiko, nomos sei ajuda iha area edukasaun, hodi halo klean liu tan kooperasaun ho nasaun nee.
Husi parte Banku Mundial (World Bank) ho Asia Development Bank (ADB), tuir Ministru Zacarias, katak, banku rua hela ona iha nasaun Timor kleur no fo ajuda osan nebee boot liu husi programa trust fund ba Timor nebee responsavel ba administra ho total osan U$ 2 biloens ba emerjensia kontrusaun iha tempu UNTAET. “Nebee partisipasaun banku rua nee ba bilateral meeting nee importante tebes,” hatete Ministru Zacarias.
Parte seluk, Timor-Leste Development Partner Meeting (TL DPM) nebee sei realiza Tersa ohin, sei hahu ho diskursu abertura husi Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta, Ministru Negosiu Estranjeiru, Zacarias Albano da Costa, no intrudusaun konaba inkontru TLDPM husi Ministra Finansas Emilia Pires.
Tuir kedan ho sesaun aprezentasaun husi Primeiru Ministru, Xanana Gusmão konaba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2011-2030. No aprezentasaun husi Prezidente Asia Development Bank (ADB), Haruhiko Kuroda.
Iha fali sesaun aprezentasaun estratejiku seitor iha halo ho Meja Redonda 5 nebee fahe ho seitor ida-idak para bele diskuti klean liu.
Hanesan Meja Redonda 1 sei koalia konaba seitor petrolium ho aprezentasuan husi Sekretariu Estadu Rekursu Naturais, Alfredo Pires ho membru diskusaun husi ANP, Word Bank, ho ONG Luta Hamutuk. Meja Redonda sei koalia konaba dezenvolvimentu agrikultura rural sei iha aprezentasaun husi Ministru Agrikultura  Floresta no Peskas, Mariano Assanami ho membru diskusaun FAO (Food and Agricultual Organization), Development Partner, Peace Divident Trust (PDT).
Iha fali Meja Redonda 3 koalia konaba dezenvolvementu seitor turismu aprezentasaun husi MTCI Gil Alves ho membru diskusaun CCITL, ETDA, development partner. No Meja Redonda 4 koalia konaba investimentu finansas bankaria no sei aprezenta husi MED, João Gonçalves ho membru diskusaun, ANZ, BPA, ONG Moris Rasik.
Ikus liu maka Meja Redonda 5 sei koalia konaba dezenvolvementu seitor infranestrutura sei aprezenta husi MI, Pedro Lay ho membru diskusaun ADB, JICA, CCITL area Infrastrutura. No Meja Redonda 6 sei koalia konaba Seitor Sosial sei aprezenta husi Ministru Edukasaun ho membru diskuasaun UNCEF, WHO, UNTL, Prezidente Funsaun Publika. No tuir planu inkontru nee sei taka husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão. arm/jin

PN Aprova PEDN, Fretilin Halai Husi Plenaria, Xanana: “Sira Sai Tamba La Komprende”

Posting Husi : Josefa Parada

DILI-Maske Bankada Fretilin halai sai husi plenaria, tanba rejeita Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN), maibe Parlamentu Nasional aprova duni PEDN ho votus maioria 38, inklui votus husi Bankada KOTA ho Bankada Partidu Povu Timor.
Hafoin votasaun, Primeiru Ministru Xanana Gusmão dehan sira nebee (Fretilin) halai sai husi salaun, tanba sira salah paham, katak PEDN Xanana, CNRT ou AMP nian. Maibe tuir lolos “PEDN nee ita nian no Timor-oan hotu nian, tanba PEDN hanesan vizaun ida atu lori nasaun no povu Timor sai husi kiak ho rendimentu nebee diak no aas,” dehan Xanana, Segunda (11/7) iha Sesaun Plenaria Parlamentu Nasional.
Xanana mos dehan, vizaun dezenvolvementu nasional maka PEDN nee, maibe se partidu seluk se aban bainrua ukun, hakarak halo revizaun ou muda estrategia no define prioridade seluk mos labuat ida, tanba PEDN laos dogma ida nebee labele muda ou labele halo revizaun.
Iha aprezentasaun PEDN, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, fo konfiansa no orgulhu katak PEDN, ne’e timor tomak nia produtu rasik. Nia hatutan PEDN mos produtu husi servisu nebe sidadaun timor-oan voluntariu maka halo, haleu nasaun ne’e hodi rekolla dadus nebe persiza. Tamba ne’e, PEDN hatur ema timor-oan hanesan pontu sentral ba konsiderasoens ka hanoin estratejias ho asaun tomak. Dever Estadu nian maka atu loke dalan no PEDN hatudu dalan ida ne’e.
Nasaun Timor-Leste (TL) katak PM Xanana, hanesan pais demokratiku, maibe laiha estadu ida maka moris loos deit ho liberdade expresaun nomos laiha estadu ida maka moris loos deit ho dezenvolvimentu fiziku. Demokrasia fundamental ba dezenvolimentu integradu no sustentavel pais nian, maibe laiha dezenvolvimentu mak laiha demokrasia.
Nia hatutan, kulaker prosesu politiku no sosio ekonomico sempre aprezenta obviamente, komplexidade husi faktores nebe barak, nebe tenki konsidera nafatin, husi ida-idak duni, maibe liu-liu ba interligasaun entre sira hotu, tamba faktores sira nee maka naturalmente sei kondisiona ka determina, iha momentu konkretu ida, prosesu ninia avansu, ou ninia recuo global. Ida nee maka dezafiu nebe koloka ba timor-oan sira hotu. Ou lao ba oin hodi infrenta hamutuk futuru ho optimismu, ou hela iha fatin hodi ezamina loos deit indesizaun.
“Tamba ne’e maka hau sei hahu ekspoen pressuppostos PED nian,” esplika Xanana. PEDN katak PM Xanana, hanesan produtu husi analize kritika no konsekuente konaba PDN, nebe fo sai tiha ona iha 2002, analiza nee serve atu komprende evolusaun nebee hetan, iha prosesu konstrusaun Estadu no Nasaun.
Analiza nee fo enfaze ba vizaun governantes sira nian iha tempu neba, konaba kombate hasoru kiak, maibe kaer mos ba hanoin nebe hakerek iha dokumentu katak tamba PDN hanesan “primeiru planu TL nian, importante duni atu halo revizaun, dalabarak hodi hare didiak karik diresoens estratejikas sira ne hotu sei vale nafatin ou karik tenki halo alterasoens balun,” tenik Xanana.
Nune’e mos analiza nee konsidera mos rekomendasaun nebe hasai iha PDN katak, “ tamba planu TL dauluk mak ida ne’e, tenki halao kedas revizaun kompleta, depois ninia primeiru ano operasionalizasaun, (katak revizaun ne’e, lolos, tenki halo ona iha Julhu-Agostu 2003).
Tuir Xanana katak, TL foin sai husi situasaun ida nebe hetan destruisaun ba 70% iha infrastrutura no iha tempu nebe hahu hari husi zero, ita nia administrasaun, PDN refleta sirkunstansia aktuais momentu politiku ida neba nian, hodi nune’e aktividades tomak orienta barak liu ba estabelesementu, tantu iha rekursu humanus komo iha institusoens, nebe balun seidauk iha. Factor ida seluk nebe tenki sura mos maka falta rekurusu finanseiru husi ita nia estadu, nudar baze ba implementasaun efektiva husi kualker planu. Iha ita nia analize, ita la haluha konaba ita nia total dependensia ba fundus de apoiu husi komunidade internasional i ba sira ita hato’o ita nia agradese wain.
“PED mai hanesan produtu husi aspirasoens povu nian, liu husi konsulta alargada a nivel nasional. Hau hakarak dehan katak ho ida ne’e, dala rua ona ba hau, konta ho ida nebe hau mos halao iha 2001, hodi produz PDN,” katak Xanana.
Iha aprezentasaun sumariu PED nian, ‘Husi Konflitu ba Prosperidade’, mai bele senti katak ita nia povu hein hela ba aksaun nebe desizivas liu, atu bele mai hakman sira nia susar no terus loro-loron nian, ita nia povu hein hela ba aktuasaun nebe konsistentes liu, lori hadia sira nia kondisoens moris sira infrenta dadaun.
“Hau tenki hateten ho orgullu, hau fiar metin, hotu-hotu iha ne’e sei iha sentimentu nebe hanesan katak Planu Estrategiku Dezenvolvimentu ne’e, timor-oan tomak nia produtu rasik,” Xanana hakilar hodi hafiar ema sira nebee deskonfia katak PEDN ema estranjeiru nian.
Xefi Governu nee mos dehan, Vizaun 2020 PDN nian iha nafatin relevansia agora, hanesan iha 2001. Vizaun ida ne’e duni maka PED hakarak hetan ba 2030, tamba hotu-hotu nebe hamutuk iha ne hakarak atu TL tenki sai sosiedade demokratika i prospera ida ho ai han sufisiente, uma no roupa ba ema hotu-hotu. Ema hotu sai matenek, kualifikadus, isin diak no hetan moris naruk no produtiva. Sira bele partisipa aktivamente iha dezenvolvimentu ekonomiku, social i politiku, hodi promove igualidade social no unidade nasional. Iha planu degrada katak ema hotu-hotu sei la moris izoladu ka dook malu, tamba sei iha estrada, transporte, eletrisidade i komunikasoens nebe diak iha sidade ho aldeia, iha rejiaun pais nian tomak. Produsaun no empregu sei aumnta iha sektores hotu-hotu-agrikultura, florestas i peskas. Padroens moris no servisu, sei sai diak liu tan ona ba Timor oan tomak.
“Ita hotu-hotu nebe halibur hamutuk iha ne’e, ita nia povu doben nia oan, povu nebe ita ida-idak reprezenta, tuir ida-idak nia knar. Ita hotu nebe hamutuk iha ne’e, mesak pais ida ne’e nia oan no liu husi obrigasoens nebe ita ida-idak simu, ita hotu iha responsabilidade politika no moral atu hanoin konaba nasaun ne’e nia futuru,” Xanana apela.
Kondisoens aktuais nasaun nia ejize ba Lideransa Pais nian, katak Xanana tenke assume, sem hesitasaun, responsabilidade historika, no atu iha aten brani hodi hola desizaun konaba futuru, nebe kmanek duni ba Povu Timor-Leste
Responde ba akuzasaun Fretilin nian katak PEDN nee terlambat ona tanba besik ona eleisaun jeral, Xanana dehan, seidauk terlambat, tanba eleisaun sei hahu iha tinan klaran 2012. Se dehan terlambat karik, hanesan Fretilin uluk halo helai deit fulan ida ka rua ba eleisaun, Fretilin halo lei atu proteje sira nian aan, hanesan Fretilin halo lei ba pensaun vitalisia. “Ida nee maka dehan terlambat, tanba ukun atu hotu ona, lufulafu lei ida hodi benefisia sira nebee ukun iha tempu nebaa,” dehan Xanana.    
Husi Planu Infra-Estrutura, Ministru Pedro Lay esplika katak too tinan 2015, sei hadia no loke estrada kilometro 3.500. Sei halo mos Portu foun iha Tibar Kasait-Liquisa, no dada bee ba eskola, ospital no ba populasaun iha area rural sira.
Fretilin Rasik Walk Out   
Partidu opozisaun Fretilin rasik, walk out husi Plenariu Parlamentu Nasional, tamba konsidera katak planu ne’e tarde ka terlambat, ho razaun hela deit tinan ida mandatu governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) remata.
Prezidenti Bankada Fretilin, Aniceto Guterres, iha debate hateten, PEDN la refleta povu nia mehi, maibe ema estranjeiru, tamba projeitu barak maka monu ba ema estranjeiru,  duke ba Timor-oan rasik, ho nune’e PEDN hanesan hasai osan ba estranjeiru.
“Fretilin la fiar katak, Planu Estratejiku Dezenvolvimento ne’e Xanana nia mehi no povu nia mehi, maibe ema estranjerrus nian, tanba planu ida ne’e hamosu perguntas mak barak duke resposta, no planu ida ne’e hatudu katak, atu hatama lalais ema estranjerus sira mai iha TL hodi okupa fatin,” hateten Aniceto, liu husi deskusaun aprezentasaun PEDN, iha PN Segunda (11/7).
Kestaun ne’e mos reforsa husi Deputadu Inacio Moreira, katak, tarde ona mai halo aprezentasaun PEDN iha PN, tamba hela deit tinan ida, governu atu remata ona. “Ami bele dehan ida ne’e terlambat ona, tanba ukun durante tinan 4 nia laran, la koalia konaba PEDN, depois ukun besik remata ona ou hela deit tinan ida, foin mak atu aprezenta PEDN ne’e,” rerforsa Inacio.
Ho razaun hirak ne’e, maka iha sesaun loraik, partidu opozisaun walk out, tamba sira mos lakohi atu sai karimbu ba governu nia mehi ne’e, no rejeita ba guiaun PEDN. Hatan no hare ba walk out husi partidu opozisaun, Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão hateten sira nebe sai, tamba sira la komprende no la estuda didiak PEDN, tamba nee maka sira la hatudu vontade diak no nesesidade atu hadia.  
“PEDN ne’e kontinuasaun husi PDN iha tinan 2002, sira ohin sai ne’e la konhese PDN 2002. Sira la estuda PDN maka sira la komprende, tanba ne’e maka sira la hatudu boa vontade no nesecidade atu hadia,” deklara PM Xanana.
PM Xanana hatutan, esbosu ka draf konaba PED ne’e entrega ba lider, hanesan Prezidenti Republika (PR), Bispo no lider opozisaun Mari Alkatiri. Presidente Republika maka haruka opiniaun ka fo komentariu, maibe sira seluk lae.
PM Xanana mos rejeita katak sira aprezenta PEDN iha PN laos tamba atu eleisaun, maibe sira halo tuir deit prazu nebe iha ona kalendariu.
“Ami la aprezenta PED tanba atu halo eleisaun, maibe prazu ne’ebe estabelece ona iha kalendariu ne’ebe previstu, tanba kestaun teknika konaba hakerek dokumentus ka kompila no harmonia dokumentus, needuni tempo maka la to’o hodi aprezenta dokumentus mai PN,” dehan PM Xanana.
PEDN 2011-2030 hatutan husi PDN 2002, ne’ebe hakerek bazeia ba Dokumentus Vizaun 2020, bazeia ba konsulta publika ne’ebe iha 2001. Iha PDN 2002, hakerek pajina 62 katak, “ Tanba ida nudar planu ba dala uluk, ne’e maka iha Jullu no Agostu 2003 halo revizaun ba PDN”.
Tanba Governu anterior laiha tempu no prioridade ba harii estadu, needuni iha Programa IV Governu Konstitusional, aprova iha PN iha Setembru 2007. Iha 2009, Governu hahu halibur ministerius hotu-hotu, direktores jerais no nasionais hodi halibur draft kada ministerius.
Durante (Janeiru, Fevereiru no Marsu) 2010, PM bolu kada ministerius no diretores sira hodi kompila hamutuk tama ba dokumentus ida. Hahu Abril to’o Setembru 2010, halo konsulta PEDN ba sub-distritus 65 iha Timor-Leste laran tomak. Iha loron 30 Junho 2011, Konseilu Ministru aprova dokumentus PEDN no 5 Jullu submete ba PN. 11 fulan Jullu 2011, debate ba PEDN iha PN no sei aprezenta ba parseirus sira iha surumutuk TLDP iha Dili, 12/7/2011.
Deputadu husi Bankada PD, Adriano Nascimento hateten, Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN), ne’e povu nia mehi, ne’eduni ba povu la terlambat hanesan buat ne’ebe mak Fretilin dehan.
Entertantu Deputadu husi Bankada PD, Rui Menezes hateten, planu ida ne’e interese povu tomak iha TL nian, ne’eduni la terlambat ba povu, “Ita atu dehan katak, planu ne’ebe governu halo no PM aprezenta ne’e povu ou ita hotu nia mehi, ita no ita hotu nia interese, ne’eduni ida ne’e la terlambat ba povu, maibe terlambat ba Fretilin karik, tanba lolos se sira mak iha hanoin atu halo uluk maibe la konsege halo”. par/mj9

Horta Husu Doadores Ajuda TL Hasai Povu Husi Mukit

Radio, online – Prezidenti Republika Jose Ramos Horta husu ba doadores sira mak iha TL nafatin ajuda estadu hodi hasai povu husi kiak no mukit nia laran.Enkontru governu ho doadores hanesan parseiru ba dezenvovimento hodi koalia kona ba planu  estrategiku dezenvolvimento nasional tinan 2020-2030. Ne’ebe halao iha Center Convensaun Dili, Tersa (12/11).
Xefi  Estado  Republika Timor Leste Jose Ramos Horta iha ninia diskursu hateten katak,  maske pasu kikoan maibe nineik sei dezenvove ita nia rain.
Xefi  Estado hateten katak, Oinsa mak atu tranforma ita nia joven sira ne’ebe laiha servisu ,Ita iha rekursu atu hadia ita nia povu sira nia moris. Iha politika intergrasaun joven sira nian, nutrisaun labarik inan aman sira nia sei ladiak, hadia kondisaun eskola, kria kualiidade ne’ebe diak, ida ne’e  hanesan programa prinsipal  ne’ebe ami nia Planu ne’ebe ami fo sai ona .
Eskola importante tebes, involvimentu inan amn sira nia inportante para atu suporta diak labarik sira diak liutan.
Horta  katak ita iha forsa atu sai husi dezafiu sira ne’e .  Ami sei labele halo buat sira ne’e  hotu se laiha apoiu husi parseiru sira . Tanba ne’e governu timorleste  agradese ba boot ba parseiru sira ne’ebe atu ajuda timor leste.
Xefi  estado iha inkontro ne’e mos hateten ba parseiru  sira katak,Nasoens unidas , nia apoiu ne’ebe durante ne fo governu timor leste , iha area   edukasaun saude, edukasaun, siguransa  tanba ne’e espera katak, parseiru  sira ne’ebe tuir inkontro ne’e  atu ita boot sira nia apoiu atu hadia dezenvovimento iha nasaun TL.
Iha parte seluk Xefi  Estado Jose Ramos Horta hateten katak, Doador sira rasik, parseiru dezenvolvementu sira  rekonese iha tinan sira ne’ebe, li-liu hahu iha 1999-2000, osan lubuk ida ne’ebe dedikadu mai TL maibe ninia impaktu ladun iha.
Ida ne’e  mos ita bele kritika, maibe dala ruma ita haluha tiha, ezemplu iha 1999-2000, sira gasta osan lubuk ida ba Humanitaria, se sira maka la tau osan dolar juta atus ba atus, ema rihun ba rihun bele mate iha 1999-2000 tanba hamlaha.
Tanba agrikultura 100% abandonadu, deslokadus besik rihun atus tolu (300.000), namakari iha Indonezia no rai sira seluk , entaun kuandu ita halo kalku ne’e  labele haluha ida ne’e .
Sira  (Doador) mos gasta osan makas ba Peace Keeping, Polisia no Forsa a PAZ, maibe se ita deskonta ida ne’e  problema ho dezenvolvimentu uluk ne’e  ita la atensaun liu ba Zona rural, Distritu sira.
Governu la tau matan, Doador  sira mos la tau matan.
“Tuir Horta nia hare katak,, Estadus Unidus, Banco Mundial,Australia, sira hotu-hotu preukupadu los, fahe apoiu no dezenvolvimentu iha Distritu.
Se ita hakarak muda duni kualidade ida populsaun nian, sira mos simu ida ne’e , ne’e  sira nia politika dadaun ona, sei taui osan makas liutan ba zona rural, hanesan bee mos ba Aldeia sira, ba eskola, apoia makas liu ba Agrikultur para hadia produktividade.
Atu nune’e  Fos no natar bele produtividade boot liu, por hektare, batar mos bele iha kualidade.
Sira (Doador)halo ona esperensia tanba recers sira ne’e  lori tinan lubuk ida, sira hahu iha 2001 halo recers ba fini ne’ebe diak ba rai ita nian, diak ba ita nia klima, tanba buat ne’ebe bele diak ba Mexico, Filipina bele ladiak iha TL.
Tanba sira esplika katak, oras ne’e  sira hetan ona rezultadu. 
Foin lalais hau ba too Maliana, ho MNE Australia Kavin Rudd, hare kampu espermentasaun sira halo iha neba, konsentradu ba TL duni.
Enkuantu se sira tau osan boot liu ba dezenvolvimentu rural, hahu tinan ida ne’e  too 2012, rezultadu sei diak liu fali tinan sanulu ba kotuk. Kona ba osan  ne’ebe maka TL sei presiza hodi Dezenvolve rai ida ne’e," hatete Prezidenti Horta,
“hau labele halo kalkulu ida, maibe ita nia Governu tenki hadia didiak ezekusaun orsamental, basta ekusaun orsamentu 100% ho  integridade mos ita bele hatete katak la presiza ajuda internasional,”dehan Horta.
Doador barak kestiona kona ba TL nia transparansia, sira koalia ho hau, sira prekupa tanba sira halo pregunta tanba samaka imi halo eskola oan ida, ami hare 300.000 dolar kedas, hau hatete, hau mos hakodak, tanba hau agora hatene folin Simenti, besi, traballador ida hau hare uma ida halo kalkula kedas, hanesan ema pedreiru ida.
Iha parte Ministeiru eduksaun Horta hatete, eskola ne’e  halo ho folin 300.000 dolar halo hau hakfodak, tanba imposibel se ita halo eskola ho kedas osan ne’ebe boot.
“hau bele halo eskola ida ho 10.000 dolar, enkuantu se ita halo eskola ida ho folin normal, folin  deviaser 100.000 ita tau kedan osan 300.000, laiha orsamentu ne’ebe bele to’o ba ida ne’e,”Horta kestiona
Tanba ne’e  ME bele hatete osan laiha atu halo eskola, osan laiha tanba ita boot sira kuandu halo eskola ida ne’ebe ho folin 100.000, ita boot sira hasae fali ba 300.000, entaun oinsa maka ita bele osan ne’ebe too.
Governu rasik tenki iha responsabilidade, hamos didiak ita nia Governu, li-liu iha obras publika, ne’ebe halo dezain,  halo projetus labele aumenta folin. Arbiru.
“PM hatene nia mos iha reasaun makas no bele ajuda halo kontrolu liutan
Prokuramen Failansu iha maibe failansu boot liu iha Obras publika, halo dezain, halo bazet Planing, la iha kapasidade atu halo monitoramentu ba  obras.
“Hau hanoin ita tenki rekonese katak, ita sei presiza ema ajuda internasional makas, halo hanesan Out source. Ita dalaruma hanesan Timor oan ita orguillu demais no hatete, TL bele halo ida ne’e  no ida neba, maibe kuandu ita iha Mundu Global ne’e , hau bele kontrata ema Amerikana ida ka Australiana ida para halo, se Ita laiha meius ita lalika preukupa ba ida ne’e .
Rai barak halo nune, Singapura ne’ebe dezenvolvidu tebes, ema estranjeiru hela iha neba, moris iha neba kuaje Um miliaun, tanba sira hatene katak selu sira para kaer para interese nasaun nian.
Enkuantu solusaun maka Out sourcing ba kompania komersial ne’ebe  iha liur ne’ebe diak ba prokrament. Tanba iha kompania sira halo deit maka ida ne’e , prokurament, sira nia vizaun mak ida ne’e. Entaun ita kontratu sira, sira halo prokurament mai ita, ne’e  sai mos los no efesienti.
TL sei presiza tinan 10 tan ne’e  normal, ita aprende no hau hanoin diak se ita servisu ho sira, meezmu balu beik ten mos la buat ida, ita hanorin sira no sira aprende ho ita, tanba Timor oan mos balu komesa ba liur, ita kritika ema
Internasional ne’ebe mai manan boot iha ita nia rain, maibe Timor oan balu ne’ebe ba liur mos manan osan boot hanesan sira ne’ebe manan osan ne’e.

Prof. Jeffry Sachs, Osan Mina rai tenki investe ba Desenvolvimentu

Dili. Prof. Jeffrey Sach, osan ne’ebe maka Timor-Leste iha no tau iha Banku Amerika nian, tenki uja hodi investe ba Desenvolvimentu ekonomika no infraestrutura Timor-Leste nian, haktuir lia hirak ne’e iha sesaun apresentasaun PEDN husi PM Kay Rala Xanana Gusmao ba parceiru Desenvolvimentu Nasional iha surumutuk TLDPM, Tersa-Feira (12/07/2011). Haktuir Prof. Jeffry Sachs husi Culombia university Earth Institute, ne’ebe apresenta ninia komunikasaun ho titulu, ”Timor-Leste’s development Trajectory”, argumenta Prof. Jeffry, "osan ne’ebe Timor-Leste iha teisouro Amerika nian, hamutuk US$8 bilaun (Dolares Amerikanu bilaun 8)".

Hatan ba sujestaun husi Prof. Jeffry sachs, PM Kay Rala Xanana Gusmao, ”importante duni atu osan ne’ebe iha, atu investe ba desenvolvimentu ekonomika no infraestrutruas”. Hatutan PM Kay Rala Xanana Gusmao, ”atu investe ba desenvolvimentu ho osan Fundu Petrolifero, ba dala uluk, tenki muda Lei Fundu Petroleum, atu nune’e bele sai hanesan garantia ba imprestimu konscecionais”.

Tenik tan PM, ”osan ne’e Timor-Leste iha, buka atu difersifika hodi hetan beneficius bot ba Timor-Leste nia ekonomika, se ita koncentra ka rai deit osan iha USA bond, sai hanesan risku bot ida ba Timor-Leste nio osan, tanba ekonomia Amerikana mos oras ne’e hasoru krise bot, desvalorizasaun ba US dolares, krisi divdia publika ne’ebe áas tebes, neduni importante ba Timor-Leste buka difersifika investimentu ba FP hodi alarga tan bond sira seluk”, defende PM kay Rala Xanana Gusmao,liu husi Konferensia,iha CCD, depois apresentasaun PEDN, tersa-feira (12/07/2011).

Iha apresentasaun PEDN ba parceirus sira, haktuir PM, "PEDN ninia filosofia, fiar katak la iha planeamentu, la desenvolvimentu ho ninia fim ne'e. Planeamentu ne'e metedu estruturasaun ideiais no ideias, ne'ebe iha ninai filosofia politika ninia kariz sosioekonomika no ne'ebe lideransa rai ne'e nian, ho ninia obrigasaun tenke asume". Hatutan, "filosofia ne'ebe orienta ba hanoin sira ne'e, tradus iha oferta diak iha kondisoens ba moris ba populasaun Timor oan, iha espasu temporal ne'ebe posivel no palpavel".

Haktuir tan PM, "PEDN visa krescimentu ne'ebe maka integradu, iha krescimentu ekonomika ne'ebe kontiunua bele hametin desenvolvimentu ba komponente sosial no umana, hanesan: oportunidade ba servisu; prestasaun servisu ne'ebe diak liu tan; qualidade ba distribuisaun ba riku soin rai nian; aperfecoara konecimentu; mudansas ba atiude no komportamentus no konfiansa ba estabilidade nasional".

PEDN viabiliza tanba atribuitos hat (4): "vontade politika; potensial ekonomika; integrasaun nasional no dinamismo".

PEDN mos orienta ba pilares tolu (3): "desenvolvimentu kapital umanu, desenvolvimentu infraestruturas no desenvolvimentu ekonomika".

Senin, 11 Juli 2011

PM Kay Rala Xanana Gusmao, sira walk out tanba sira la kompreende konaba PDN 2002

Dili. Iha debate PEDN (Plano Estrategica Desenvolvimento Nacional ), ne’e oposisaun husi Partidu FRETILIN walk out husi Plenariu Parlamentu Nasional.
“PED ne’e kontinuasaun husi PDN iha tinan 2002, sira ohin sai ne’e la konese PDN2002. Sira la estuda PDN maka sira la komprende. Karik sira la le no tanba ne’e maka sira la hatudu boa vontade no necidade atu hadia”.
PDN 2002, fahe iha PN ida ne’e, la komprende ida ne’e, PED la hanesan ho planu Asaun ida ne’ebe maka Governu tenki hodi mai ható tinan-tinan iha parlamentu nasional hodi aprecia,debate no aprova. Neduni tenki liu duni husi procedimentu normal,maka hatun ba komisaun ida-idak iha PN, atu komisaun ida-idak ható parecer. PED ne’e ható ba parlmentu atu aprecia no aprova hanesan dokumentu politika ida,hateten Deputada Carmelita Moniz, husi bankada CNRT.
Haktuir tan PM Kay Rala Xanana Gusmao,”Esbosu ka draf konaba PED ne’e entrega ona ba lideres sira hanesan Presidencia Republika, Bispos sira no lider oposisaun Mari Alkatiri.ida ne’e haruka ba lideres So president Republika maka haruka opinioens ka fo netikkomentariua ruma karik, restu lae”,dehan PM Kay Rala Xanana Gusmao.
PM Kay Rala Xanana Gusmao mos komenta katak halo politika La justu no la fair ita halo politika hanesan ne’e.Ami la apresenta PED tanba atu halo eleisaun maibe prazu ne’ebe estabelece ona iha kalendariu ne’ebe previstu tanba kestaun teknika konaba hakerek dokumentus ka kompila no harmonia dokumentus,neduni tempo maka la to’o hodi apresenta dokumentus mai PN”,dehan PM Xanana Gusmao.
Husi bankada Partidu FRETILIN, liu husi xefi bankada, Deputadu Aniceto Guterres katak,sira husu atu proposta ne'e hatun ba komisaun,"Tamba nee mak bancada FRETILIN ezigi katak PEDN baixa ba Kommissaun parlamentu nian hodi ida idak halo sira nia analisis no hatoo sira nia hanoin iha relatoriu kona ba impkatu iha sector idaidak. Bancada FRETILIN iha certeza tomak katak dokumentu nee ita tenke hare hanesan resultadu servisu ema nian, labele iha tendensia tau hare hanesan Biblia Sagrada, maske balun iha duni tendensia atu konsidera nunee duni. Dokumentu nee iha falhansu barak neebe bancada FRETILIn no ema seluk identifika tiha ona. Lolos komissaun sira mak tur hare no halo rekomendasaun (hare dekl.Bankada Fretilin,11/07/2011)".
PEDN 2011-2030 hanesan hatutan husi PDN2002 ne’ebe hakerek bazeia ba Dokumentus Visaun 2020 ne’ebe hakerek bazeia ba konsulta publika ne’ebe iha tinan 2001. Iha PDN2002, hakerek pajina 62 katak “tanba ida nudar planu ida bad ala uluk, tanba ne’e maka iha fulan Julho no Agosto tinan 2003 halo revisaun ba PDN”. Tanba Governu anterior la iha tempu no perioridade ba harii estadu, neduni iha Programa IV Governu Konstitusional aprova iha Parlamento Nacional iha fulan Setembru tinan 2007. Iha tinan 2009,Governu hahu halibur ministerius hotu-hotu,direktores jerais no nasionais sira hotu hodi halibur draft kada ministerius. Iha fulan tolu (janeiru,fevereiru no marsu) 2010, PM bolu kada ministerius no diretores sira hodi kompila hamutuk tama ba dokumentus ida. Hahu fulan Abril to’o fulan Setembru tinan 2010, halo konsulta PEDN ba sub-distritus 65 iha Timor-Leste laran tomak. Iha loron 30 fulan junho tinan 2011 Konseilu Ministru aprova dokumentus PEDN no dia 5 Julho submete ba PN.Loron 11 fulan Julho tinan 2011, Debate ba PEDN iha PN no sei apresenta ba Parceirus sira iha surumutuk TLDP iha Dili, 12.07.2011!
publicada por FORUM HAKSESUK

FRETILIN lakohi Desenvolvimentu, boicoto ba PED liu husi Walk out husi PN

Segunda-feira, 11 de Julho de 2011

Aileba - Dili. Partidu Fretilin lakohi desenvolvimentu nasional,tanba ne'e maka sira boicoto ba PED liu husi Walk out husi PN. Fretilin ida uluk movimentu,ninia papel importante hodi lidera procesu no mudansas ne'ebe hasoru hodi organiza, to'o ikus liberta rai Timor-Leste husi okupasaun estranjeirus.

Maibe Partidu ida FRETILIN,ne'e ninia aspirasaun la hanesan ona FRETILIN Movimentus,partidu FRETILIN luta ona ba kadeiras, ba intereses grupos kiik oan ida ne'ebe maka uja naran FRETILIN ninia istoria sofrimentus,istoria heroica hodi funu ba sira nia intereses.

Boycoto ba PED,ne'e hatudu katak Partidu FRETILIn lakohi desenvolvimentu,hakarak maka Timor-Leste atrasadu,la desenvolve.

Partidu Fretilin lidera husi Mari Alkatiri, fo instrusaun ba bankada lidera husi Aniceto Guterres ne'ebe fo ordem ba bankada hodi walk out husi debate iha Uma fukun PN,segunda-feira (11/07/2011).

Aileba Maubere oan sira hotu, husi foho tun to'o tasi ka tetuk, lalika vota tan ba Partidu FRETILIN ne'ebe maka lakohi desenvolvimentu, lakohi paz, lakohi dialogue, hakarak maka ukun maibe ukun ba sira nia hakarak ninia interese,proteje sira nia interese, intereses Mari Alkatiri no colega sira nia hakarak, hakarak dumina ekonomia maka kaer Mina iha Tasi Timor, domina politika liu husi ukun, liu husi domina ba aperelu justisa buka preseguisaun politika ba adversariu politika, exemplu konkretu kasu Jose Luis Guterres,intensaun politika lori justsia nian naran...Povo Maubere,AIleba lalika vota tan ba Partidu Fretilin,imi la lakon, tanba iha ona partidu ne'ebe maka representa Fretilin movimentus, hanesan CNRT ho Xanana, Freti-Mudancas, PD,PSD, UNDERTIM no sel-seluk tan ne'ebe hakarak diak ba rai ida ne'e no povu ida ne'e. Sira ne'ebe hakarak hadia povu nia moris...!
 

Minggu, 10 Juli 2011

Teknikamente, Kadoras GS Bele Dada Mai TL

Posting Husi : Josefa Parada

DILI–Kadoras Greater Sunrise (GS) iha posibilidade boot atu dada mai Timor-Leste (TL), tamba bazeia ba estudu nebee governu halo husi parte teknika nian, laiha problema. Posibilidade teknika nee, nudar argumentu ba TL iha prosesu negosiasaun ho Australia.  
“Estudus sira nebee Governu halo ona maka prosesu negosiasoens asuntus komersiais, saida maka ami hatene, ita haree husi parte tekniku katak laiha problema no komersial nee mos ita haree metin tiha ona,” hateten
Sekretariu Estadu Rekursus Naturais (SERN), Alfredo Pires ba jornalista sira, hafoin remata halo aprezentasaun iha Seminariu ba Estudante UNTL, IOB no UNPAZ iha kampus Faspol, Kaikoli-Dili, Kinta (07/07).
Alfredo rekoinese, sempre mosu polemika oi-oin katak imposivel atu kadoras GS dada mai TL, ho ida nee  maka estudante sira husi sosiedade sivil, liu-liu Movimentu Soberania TL husu ba Governu atu mai fo update ida kona ba prosesu Greater Sunrise, no esplika kona ba iha niveis oi-oin.
Tuir Alfredo, TL tenki lao nafatin iha prosesu negosiasoens, importante maka pozisaun Governu nian la muda, kontinua mantein nafatin katak opsaun kadoras mai TL maka diak liu ba Greter Sunrise nian. Hatan kona ba deadline negosiasaun, nia esplika,  prosesu dada kadoras nee presiza  tempu naruk no la fasil .
Nia hatutan, iha deadline ida atu aproxima, maibe laos GS, maibe kona ba CMETS nebe TL iha, nebee iha 13 Janeiru 2013 iha neba simplesmente dehan se TL lakohi simu ona tratadu ida naran CMETS, TL bele hakotu. Maibe nee sei dok,  no sei diskuti lubuk ida, fulan tolu-tolu, sei presiza sei diskuti barak liu tan.
Kompañia ida kaer GS nee hatete nia maka Woodside maibe nia halo Joint Venture ida ho kompañia CEL. CEL nee kompañia boot ida iha Mundu, no nia maka dudu hela teknologia ida Floating ka Namlele iha tasi leten. Kleur ona nia (CEL) hakarak dudu teknologia ida nee, no nia maka hanesan nain ba teknologia tanba nee maka iha tempu ida nee mos nia hakarak ida nee maka akontese hela iha nebaa.
Ho ida nee SERN Alfredo hatete, Governu TL preokupa tebes, tanba iha interese konflitu iha laran. Entaun TL hakarak CEL labele mete iha diskusoens, maibe tenki iha ema nebee independenti.
“Tanba see lae nia hakarak dudu teknologia nebee nia halo, para depois buat ruma failla iha nebaa, ita maka tenki fo fila fali sasan sira nee. Needuni ita nia pozisaun nebee ita halo maka transparente, no labele iha interese konflitus iha laran,” hatete Alfredo.
Entretantu Konselleru FRONT, Aniceto Guru Neves, hateten, tuir mapa jeolojia katak posu mina GS nia distansia mai TL 180 km no ba Australia iha 500 km. Bainhira prosesu negosiasaun ba kampu minarai lao ho informasaun nebe espalla iha komunidade nia leet katak kadoras GS imposivel mai iha TL, tanba haree husi aspeitu tekniku legal komersial.
Hatan kona ba parte preparasaun ba kampu GS, Prezidente Autoridade Nasional Petroliu, Gualdinho da Silva, hateten, Politika (ANP) entermus projetu GS, sira mos sai hanesan Autoridade Dezignadas tuir tratadu Tasi Timor katak atu serve interese  nasaun rua ninian, TL ho Australia.
“Entaun entermus pratika, ami kontinua halo diskusoens ho kompañia sira, kona ba asuntu importante ruma, atu bele lori projetu nee ba oin,” nia esplika.
Nia hatutan, ida nee signifika katak oras nee haree uluk liu, ba asuntu rezerva rasik, rezerva sai ona hanesan asuntu ida nebee kritiku tebes, molok koalia kona ba konseitu atu dezenvolve kampu GS.
Alende nee, hatete Gualdinho, sira mos finaliza ona estudu preliminaria kona ba konseitus tolu nebee maka kompañia sira entrega ba sira iha Setembru tinan kotuk, no sira aprezenta ona ba komisariu sira, liu-liu ba Sunrise Comission, depois diskusoens ho komisariu sira sira sei loke nafatin, loke fila fali diskusoens ho Kompañia sira atu haree kona ba konseitu ida-idak husi konseitu tolu nebee maka sira aprezenta ona mai TL.
Konseutu tolu nee maka hanesan, Darwin LNG, katak Pipeline lori ba halo prosesiamentu iha Darwin, katak fabrika LNG tau iha Darwin, ida maka Timor LNG, katak prosesiamentu fabrika LNG sei estabelese iha Beasu iha Kosta Sul no kestaun Floating LNG, katak namlele, roo ida husik namlele iha Tasi laran, depois halo produsaun prosesamentu iha armazen no depois iha nebaa maka sira faan dereitamente ba merkadu. Konseitu tolu nee oras nee sira estuda hela no preleminaria hatoo ona ba komisariu sira no lakleur sei loke tan diskusoens ho kompañia sira.  
“Alende asuntus tekniku nebee hau temi ona, ANP mos insisti makaas nafatin desde 2008 ba parseirus maioria 3 maka hanesan, Governu TL, Governu Australia no Woodside ho nia Joint Venture sira,” komenta Gualdinho.
Gualdinho hatete, parte tolu nee tenki mai ho aseitasaun em prinsipiu ida kona ba modelu ida atu dezenvolve kampu GSeater Sunrise, tanba sei labele dezenvolve kampu GS ho konseitu 3.
“Ami fiar, nudar ANP no mos Autoridade dezignada tuir tratadu Tasi Timor, ami fiar katak ita sei ba oin, tanba iha interese komun entre parte hotu, hakarak atu dezenvolve kampu GS, ida nee realidade,” hatete Nia.
Interese komun iha, maibe ida la hanesan maka seidauk iha aseitasaun diak kona ba meneira kampu nee tenki dezenvolve, oinsa maka bele hasai Minarai no Gas iha nebaa depois prosesa no lori ba too iha merkadu.
Metudu atu dezenvolve nee maka seidauk hanesan, seidauk iha aseitasaun diak ida entre parte 3 nee. Entaun signifika katak interese komun nee,  fiar katak kompañia sira hamutuk ho Estadu rua sei kontinua nafatin deskuti, atu bele iha alinhamentu diak entre parte 3 para ikus mai bele dezenvolve  kampu GS.
Iha fatin hanesan Prezidenti Ekipa Taskforce ba Estudu Viabilidade Mapa Tasi Okos, Francisco Monteiro, hateten, estudu tekniku nee pozitivu tebes, katak pipa GS nee bele dada mai Timor-Leste.
“Husi aspeitu tekniku no estudu sira too agora nee, atu prova deit katak uluk ema dehan teknikamente imposivel dada kadoras GS mai TL nee laloos. Iha ita nia estudu hatudu momos katak, iha posiblidade teknika, agora ita presiza konkluzoens sira nee klaru tiha ona katak, teknolojia ida atu monta pipa nee mos konforme ita tama iha distansia ka purfundade ida nebee sempre iha hela,” hatete Nia.
Francisco hatutan, mapa tasi okos nebee TL halo hatudu momos ona fatin nebee maka klean liu no fatin nebe maka ladun klean hodi nune bele evita fatin nebee klean liu no fatin nebee la klean.
Seminariu nebe ho nia tema “Politika Governu atu asegura kadoras Minarai no kampu Greater Sunrise mai TL” nee hetan aprezentasaun direitamente husi SERN, Alfredo Pires, Prezidenti Autoridade Nasional Petroliu, Gualdinho da Silva no Prezidenti Ekipa Taskforce ba Estudu Viabilidade Mapa Tasi Okos, Francisco Monteiro. Seminariu durante loron ida nee hetan partipasaun husi Etudante UNTL, UNPAZ, UNITAL. jin

Konsolidasaun Railaku, CNRT Garante Manan 80%

Radio, online – Konsolidasaun partido Congresu Nasional Rekonstruksaun Timorenses (CNRT), iha Sub-Disritu Raiklaku, Distritu Ermera hodi garante katak, CNRT sei manan 80% iha elisaun lejislativu 2012. Iha konsolidasaun ne’e hodi forma strutura CNRT iha baze.
Konsolidasaun CNRT ne’e halao iha Sabadu foin lalais ne’e. Vice Prezidenti CNRT, Virgilio Smith hateten, CNRT mai husi istoria ba libertasaun nasional ho Kay Rala Xanana Gsumao, ne’ebe tuir lolos remata tiha ona iha 2002.
Situasaun no kondisaun povu no rai ida ne’e obriga Xanana hamrik tuba hodi hamoris hikas CNRT hodi liberta povu husi terus, susar no kiak laran. Atu hadia povu nia moris CNRT tenki manan iha 2012, hodi alkansa objetivu.
Partidu CNRT moris fulan rua antes tama ba elisaun jeral 2007, sai hanesan segundu partidu ho kadeira 18 iha Parlamentu Nasional, husi partidu vitoria Fretilin ne’ebe hetan kadeira 24 iha Parlamentu Nasional. “

“CNRT lori povu manan independensia husi okupasaun kolonializmu Indonesia. CNRT kaer nafatin ba prinsipiu unidade nasional, hodi hatudu nafatin nia responsabilidade politika hodi liberta povu husi terus, susar no kiak laran,” Virgilio komenta.

Virgilio dehan ba povu railaku, tuir Xanana nia mensajem katak, CNRT hakarak povu moris ho dignidade, kontenti no hakmatek iha pas no stabilidade nia laran. Xanana husu povu Railaku fo fiar ba CNRT sei manan 80% iha elisaun jeral 2012.

Ko'ordenador Partidu CNRT Sub-Distritu Railaku, Marcos Labadain, iha konsolidasaun hatete, CNRT mos hola parte ba istoria maximu ba libertasaun povu ho nasaun ne’e.

Labadain hatutan, CNRT moris fila fali iha situasaun krizi no kritiku hanesan iha tempu rejistensia. Fo-foun ema internasional sira la fiar katak, CNRT moris hodi liberta povu husi susar no terus nia laran. Ho kapasidade lideransa Xanana, hatudu ba povu no mundu tomak katak, krizi politika no military ne’ebe akontese iha 2006, bele resolve iha fulan hirak nia laran deit.

“Ema barak tanba deit interese atu sae boot, lakon sentidu hodi halo finsi lahatene tiha istoria. Hodi hateten Xanana traidor. Ema sira ne’e laiha responsabilidade moral ba povu no rai ida ne’e,”Labadain kestiona.

Tuir Labadain lia fuan Maubere, hanesan forsa ba libertasaun, maibe ohin loron, mosu fali mauberismu, hodi la fo respeitu ba malu, no laiha vizaun atu lori povu no nasaun ida ne’e ba oin. Labadain husu povu hotu tenki unidade nasional nafatin hamutuk ho CNRT hodi dezenvolve Timor Leste ba oin.
Fretilin Hahu Funu - CNRT Mak Hakotu
Funu kontra okupasaun kolonializmu, hahu husi Fretilin. Lia fuan ukun-an mai husi Fretilin. Maibe CNRT mak hakotufunu no lori povu ba iha ukun-an. Lia hirak ne’e hato’o husi Prezidenti Joventude CNRT, Zito Matos, iha konsolidasaun ne’e.
Matos hatutan, ema balu ne’ebe foin mak horiseik no horibainruak mai sama deit ahi latun hodi ahatene mudansa politika durante sei iha rejistensia ho lolos. Tanba deit hakarak sae bo’ot no kaer ukun hodi manipula no politiza fali faktus istoria.
Prezidenti juventude CNRT ne’e husu ba jovem sira tenki matenek no buka hatene diak liutan istoria ho lolos, atu labele monu ba lasu manobra politik sira.
“Nasaun ne’e atu hetan ukun-an tanba Xanana nia esforsu no povu ho nasaun ne’e atu diak mai ita fo fiar ba Xanana iha eleisaun 2012,”Matos apela. Iha konsolidasaun ne’e lao ho hakmatek tanba hetan apoiu seguransa husi PNTL, hanesan lutu ba nasaun ne’e.

Rabu, 06 Juli 2011

GOVERNASAUN XANANA KONSEGE REDUZ POBREZA

 Jornal Nacional Diário, 08.07/2011

Governasaun Primeiro Ministro, Kay Rala Xanana Gusmão halo esforsu makaas konsege ona hadia povu nia moris, li-liu bele reduz ona pobreza iha timor-Leste.

“Ami husu atu membro governo hotu apoia Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão atu dezenvolve seitor seluk iha ekonomia rai ida né nian hodi bele reduz pobreza, disgualidade ekonómika no lori bem-estar ba povo nia moris” afirma Sekretário Geral (Sekjer) Partido Congresso Nasional da Reconstrução de Timor (CNRT) ba jornalista sira Kuarta (06/7) iha Bairos dos Grilos.

Nia hatutan, tinan hat (4) ona mak governo ida né halo buat barak. Komessa hosi 2007, kuando mossu mai, goverrnu mewarisi krize polítika ida nebé todan tebes, ho IDP’s barak, problema polítiku-militar ho seluk tan. Maibé iha tinan rua (2) nai laran deit, governu ida né ho Maun Xanana Gusmão nia lideransa nebé nudar prezidente Partidu CNRT konsege resolve kuaze hotu, no hadia buat foun barak, liu-liu lori estabilidae ba rai ida né.

Meski durante tinan tolu (3) ikus né (2008-2010) hafoin CNRT ho AMP kaer ukun, kresimento ekonomia Timor-Leste buras tebes. Tuir National Human Development Report 2011, nebé lansa hosi UN Development Programme (UNDP) hamutuk ho President Jose Ramos-Horta, progressu barak mak halo ona atu hamenus pobreza nebé husik hela hosi governu ida uluk, tenik Sekretário Geral CNRT nian né.

Dionísio Babo hatutan tan katak hosi relatório né hatudo katak Timor-Leste nia Human Development Index (HDI) desde Xanana Gusmão sai Primeiro Ministro (PM) Timor-Leste nia valor HDI saé makaas tebes, nudar paíz kiak, sae ba pozisaun 120 hosi 169 iha mundu. HDI né mós hatudu mo-mos katak entre 2007 ho 2010, Timor-Leste nia nível esperansa da vida aumenta tan tina rua, no tuir relatório Banku Mundial iha 2010, Timor-Leste nia kresimento ekonomia sae tama iha kategoria a’as iha mundo. Agora dadaun, rendimento per capita ba ema ida sae besik ona 300 por-sento.

Tuir Babo, relatório né mos hatudu katak maske iha 2006 mossu krize polítika nebé halo kresimento ekonomia tun ba negativu tanba falhansu iha governu anterior, governu Xanana Gusmão konsege servisu maka'as tebes hodi resolve krize social politika, estabelese prioridade nasionais hodi dezenvolve nasaun né. Tanba né desde Xanana Gusmão kaer governu ida né Timor-Leste konsege rekopera no atinji kresidmento ekonomia nebé a’as (por volta 12%), no hatene gasta ossan didiak tuir método nebé sublinha ona iha Fundu Petrolífero no tanba ida né hatudo mos kresimento igualdade ekonomia sae dadaun.

Dionisio Babo hatete katak, ita sei iha problema konaba distribuisaun de rekurusus (pemerataan) no tanba né ho kresimemto ekonomia nebé diak, konfiansa balideransa polítika nebe diak, no klima estabilidade nebé kondusivu, povo nia moris sei diak liu tan iha tinan hirak mai.

Karik povo fiar CNRT mak kaer ukun iha 2012, CNRT sei halo polítika ida nebé fokus liu ba redusaun pobreza liu hosi polítika ekonómika ida nebé laos tau deit enfase iha kresimento maibe iha diversidikasaun de rekursus ba to iha areas rurais. Tanba né Primeiro Ministru Xanana, liu hosi Plano Estratégico Dezenvolvimento (PED) sei komesa halo desentralizasaun Administrativa (Camâra Munisipáis) iha 2013 ba oin, halo uma ho bairros pilotos (uma 5 aldeias ida) komessa hosi aldeias hotu, hadia infraestrutura (ahi, be mos ho estradas rurais) no garante kresimento ekonmia eklusivamente.

Além ida né, Babo mos hatete katak, polítika né sei la-bazeida deit ba kresimento hosi leten, maibe kresidment nebe ekilibradu, tanba ida ne’e tuir prinsipiu Plano Dezenvolvimento CNRT nian nebé ho karakterístio “Integradu, Ekilibradu no Sustentavel”.

Tanba né Babo hatete katak karik povu fo fiar ba CNRT ho maun boot Xanana Gusmão atu kaer goeernu iha 2012, além de kontinua polítika sira iha né sei buka meios atu hadia polítika nebé durante né lao ladiak, no buka hamenus Korupsaun nebeé ema barak koalia mossu dadaun iha governu nia laran. Tanba ida né, CNRT sei uza ossan mina nian ho didiak hodi bele promova no dezenvolve sector seuk iha ekonomia, tanba tuir nia, mina né nudar rekurso ida temporario no iha tempo ikus mai sei hotu.

Tanba né fokus né tenki fo atensaun oinsá governo aban bainura uza ossan mina nian ho efisiensia tuir enkuadramento legal nebé iha katak tuir lei petrolífero tenki uza ossan tres porsento (3%) deit hosi rendimento sustentavel atu implementa politika kresimento nebé favorese ema kiak, dezenvolve ekonomia rural, promove seitor privadu no enkoraja produktividade produto local nebé bele kompete iha merkadu internasional.

Parte hosi dezenvolvimetno ekilibradu ho sustentavel né mak tenki refere ba dezenvolvimento ida nebé tuir realidade Timorense, katak maioria Timor oan (70%) moris hosi agrukultura no ema barak mak depende sira nia moris tomak ba seitor agricultura. Tanba né mak importante atu hadia moris iha sector ida né presiza halo estrategia lobuk ida hanesan aumenta proktividade agríkula, promove difersifikasaun ai-han, dezenvolve processamento agrikultura nian, loke merkadu iha areas rurais nebé bele halo ligasaun ho areas urbanas ho mos fo atensaun ba produtos potensiais hodi bele komersializa.

Ida mos mka tenki idnetifika industrias kik-oan nebé ne potensial iha areas rurais nebé bele dezenvolve mos ekonomia rural (das).