Jumat, 19 Agustus 2011

Tanba DEBITUS Familia Mari Alkatiri Hatete : “Xanana La Halo Konstituisaun” tanba laos Matenek – Hau ho Lu-Olo mak Matenek

Problema Belak Fuel, hanesan razaun Mari hakarak Fretilin Manaan


Radio Liberdae: Kinta, 18 Agustu 2011

Dili-Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Mari Alkatiri hateten Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao Beikten no laos nian mak halo Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste. Konstituisaun ne’e Mari ho Lu-Olo mak halo tanba sira mak hatene lei.

“Konstituisaun RDTL ne’e ami na’in rua Prezidente Lu-Olo maka halo. La’os xanana mak halo, tanba ne’e maka sira komesa halo propaganda dehan Mari Alkatiri la matenek halo lei, maibe Xanana Gusmao mak la halo lei, tanba nia uza lei mos la hatene.

“Hau dehan nia (Xanana) beikten, nia laos matenek tanba mos hatutan deit funu ne’e to’o remata,” laos autor principal. Mari tenik.

Mari deklara kestaun ne’e iha kampania ikus ba eleisaun direta FRETILIN iha Kampo Demokrasia, Dili, Kuarta (17/8), relasiona ho interpertasaun konstituisaun iha 2007 ne’ebe partidu ne’ebe manan lakonsege governa maibe partidu ne’ebe lakon maka governa fali nasaun. Kuando kestioana katak, nusa Fretilin la lori kestaun ne ba Tribunal tanba ne presidente Ramos-Horta mak deside tuir artigo 106 Konstituisaun nian, Mari nonok deit, la dehan buat ida.

Mari mos esplika konstituisaun ne’ebe aprova iha tinan 2002 ne’e iha ema ida mak inan aman moris iha Timor Leste iha direitu atu sai sidadaun Timor, maibe la’os konstituisaun ho lei maka halo sidadaun ida sai patriota. “Tanba ne mak hau dehan Xanana beikten”.

“Ita hakarak povu ne’e moris, tanba susar iha tinan barak nia laran, iha sentidu de patria, sira sei hetan oportunidade atu partisipa hametin tan sentidu patria no patriotizmu iha rai ida ne’e.” Alkatiri hatutan.

Iha oportunidade ne’e nia dehan komprimisio ne’ebe hahu husi edukasaun ne’ebe di’ak no bele lori povu aileba nia oan atu sai doutor no sai enzineiru iha nasaun Timor Leste, tanba ne’e tuir nia, FRETILIN fila ba iha Governu sei kontinua politika ne’ebe halo ba Timor oan ne’ebe barak sai ona doutor iha nasaun ne’e.

Nia hatutan FRETILIN mos hakarak hadi’ak sistema saude iha nasaun Timor Leste ne’ebe ohin loron iha ospital rasik laiha aimoruk,” komprimisio mak ita presiza hadiak liu edukasaun no sitema saude ne’ebe di’ak no presiza atu hanorin sentidu patria ba professional Saude sira,” nia esplika.

Entertantu, Prezidente Partidu FRETILIN Francisco Guterres Lu-Olo hatete komprimisio pakote ne’e mak atu hametin FRETILIN no hametin Demokrasia.

“Ami nain rua nia komprimisio mak hakarak hametin FRETILIN, hametin Demokrasia iha Nasaun Timor Leste no prepara Joventude FRETILIN ne’ebe sai hanesan lalenok iha partido laran hodi leno ba liur, hodi nune’e hatudu ba Joventude Partidu sira seluk,” nia esklarese.

Lu-Olo hatutan, atu hametin FRETILIN iha futuru maka halo sira nain rua kandidata an iha eleisaun direta ba lideransa FRETILIN hodi lori Partidu ba oin.

“Ami nain rua hakarak atu lori partidu ne’e ba futuru mak halo ami sai kandidata an hodi hametin FRETILIN iha futuru,” nia haklaken.

Problema Belak Fuel

Iha problema  boot ida mak agora Fretilin hasoru hela. Desde governo AMP kaer ukun iha 2007, Governo ne mos la-hanaruk kontratu BELAK FUEL nebe durante Mari Alkatiri ukun nia fo tomak poder ba komapnhia ne hodi mina EDTL/Elektricidade ).

Tanba la hanaruk kontratu, BELAK FUEL nebe nia nain mak JAFAR BIN AHMUDE ALKATIRI (Mari Alkatiri nia maun rasik nebe uluk nia foti sai embaxador ba Malaysia), labele selu nia dividas/tusan iha banku nebe agora sae ona to besik $5 juta dollar (five million). Problema ne agora halo familia Alkatiri susar tanba difisil atu bele rezolve.

Tuir analista sira iha Dili, razaun ida Mari Alkatiri hakarak lolos atu ajuda nia maun selu tusan ne, katak tenki fila fali ba poder.

Tanba ne mak agora Mari Alkatiri esforsa makaas, taka dalan ba ema hotu iha Fretilin nia laran atu labele kandidata aan ba Sekjen ho Presidente Fretilin, hodi bele loke dalan nia, nudar sekretario jeneral Fretilin, atu sai Primeiro Ministro iha futuru.
Tuir informasaun hosi fontes nebe lakoi temi naran, Mari promote ba nia maun Jafar Bin Amude Alkatiri katak se nia konsegue fila ba poder (sai PM ka Ministri Rekursus Naturais) nia sei entrega fali kontratu Mina ba Belak Fuel. Red
 

 

Kamis, 18 Agustus 2011

Tanba Moe Lakon Militante Mari Alkatir DUN: CNRT Sosa Deit “Militante FRETILIN ”

Jornal Nacional Diario - Kuarta, 17 Agustu 2011

Dili-Sekretariu Geral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hatete Militantes Partidus FRETILIN Distritu Dili balun desidi afilia ba CNRT militantes refere sosa de’it ho osan.

Mari Alkatiri hato’o lia hirak ne’e relasiona ho Militante Partidu FRETILIN balu iha Distritu Dili nebe afilia ba Partidu CNRT foin lalais ne’e.

Konaba afiliasaun ne’e Sekjer FRETILIN, Mari Alkatiri katak, husi afiliasaun ne’e Partidu CNRT uja osan hodi sosa deit,” militante FRETILIN ne’e rihun ba rihun, ida rua tam ba partido seluk ne’e normal, tanba agora partidu sira uza osan de’it sosa ema, liu-liu CNRT, ho PD sira, tamba sira motor no sosa ema, ne’e normal,” haktuir Alkatiri.

Tamba ne’e Alkatiri sublinha, Lalika halo festa demais, dehan Militante FRETILIN tama ba CNRT, se iha duni ida rua mak tama, ne’e normal, tanba ema balun hakarak Governasaun ida be ho korupsaun bobot ne’e atu kontinua.

Husi afiliasaun ne’e Alkatiri hatete, sei la fo impaktu ba partido FRETILIN iha eleisaun lideransa ne’ebe sei halao iha loron 20 de agustu semana ne’e no eleisaun jeral 2012 mai.

Eis Primeiru Ministru, Mari Alkateri fiar katak, husi Militantes ke afilia ba partidu CNRT maibe sei vota ba partidu FRETILIN iha eleisaun 2012 mai,” dehan Mari Alkatiri.

Rabu, 17 Agustus 2011

Mari Alkatiri Hakarak Hadau “Francisco Xavier ba FRETILIN Hosi Bloko Proklamador no Hakarak Koliga ho CNRT”

Vice Sekjer CNRT: CNRT Seidauk simu FRETILIN nian aplikasaun hanesan Mari Alkatiri hakarak.

Segunda, 15 Agusto 2011

Dili- Maske Mari Alkatiri ho Fretilin nunka konsisdera proklamador Francisco Xavier do Amaral nudar proklamador RDTL, maibe tanba tauk deit grupo hanesan Bloko Proklamador nebe hamutuk ho partidu ASDT forma koligasaun, Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN Dr. Mari Alkatiri deklara sei salva proklamador Francisco Xavier do Amaral, tanba Xavier Patrimonia FRETILIN ninian.

Nune mos, Mari Alkatiri husu CNRT atu koliga ho Fretilin maski CNRT rasik seidauk simu aplikasaun formal ida hosi Fretilin rasik.


Lia fuan ne Mari Alkatiri hasai iha Cede Comite Central FRETILIN, Comoro, Dili. Tuir Hermenegildo Kupa Lopes, porta Voz Bloko Prokalamador, Mari Alkatiri hanesan mehi iha loron manas (mimpi di siang bolong). Durante ne’e nega avo Xavi nudar proklamador no la interesse ho Avo Xavi, agora Mari Alkatiri halo maneuver hodi dehan katak nia mak salva avo Xavi. Ne moe boot ida, hatete milintante bloko prokalamador ida iha Lecidere foin dadaun ne’e.

“Balun agora ate derepente kaer fundador ASDT-FRETILIN agora kaer fali katuas Xavier atu tau fali ba ida de’it, dala ruma keta ita mak tenke ba salva katuas Xavier mos, tamba nia mos halo parte patrimonia FRETILIN nian,” deklara eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri foin lalais ne’e iha dialogu ho kuadrus no militantes iha Cede Comite Central FRETILIN, Comoro, Dili.

Alkatiri haklaken liu tan katak,” Agora laos atu salva deit Xanana mais se Dr. Xavier Presiza FRETILIN sei salva katuas Xavier.

Iha okaziaun ne’e Alkatiri informa katak, iha 2012 Partidu CNRT sei la’o hamutuk ho FRETILIN, tantu wainhira CNRT ho FRETILIN hamutuk sei hasai nia (Xanana) husi tahu laran.

“Partidu ida ne’ebe mak hakarak hamutuk ho ita, kuandu ita la manan mutlak, atu lao hamutuk ho ita maka, CNRT ne’e duni, se Xanana hakarak sai duni husi tahu laran para ita hotu-hotu respeita fali nian, mak dalan ida deit ba nia (Xanana) hamutuk ho FRETILIN laiha dalan seluk,” akresenta Alkatiri.

Eis PM ne’e koalia katak, kuandu nia ho PM Xamutuk sei sai forte liu tan halao dezenvolvimentu iha nasaun ne’e.

“Agora ami nain rua, servisu hamutuk ne’e mak susar tebes, ne’e susar tebes, nia (Xanana) komandante, hau (Mari) jestor, ida ne’e mak hamutuk sa labele, komandante bele komanda, jestor hakarak jere entaun lahatene halo nusa mak ami nain rua bele servisu hamutuk, depois mak ita hare hamutuk deit,” dehan Alkatiri.

Komenta Alkatiri,” hau dehan CNRT rasik hakarak servisu hamutuk ho FRETILIN apalagi sira seluk,” dehan Mari.

Maibe, Vice Sekretario Geral CNRT nian, Duarte Nunes hatete katak, CNRT seidauk hanoin ka mehi atu koliga ho FRETILIN. “to agora Fretilin seidauk husu aplikasaun formalmente mai CNRT sobre sira nia hakarak ida ne’e”, tenik Duarte Nunes.

CNRT sei deside atu koliga ka lae iha fulan Janeiro 2011, tanba ne’e Mari Alkatiri labele fan-an deit nune. Tanba ne’e it abele konsidera Mari Alkatiri nia kampanha ne baratu, no hanesan ema frustradu. Teni Armindo Mendonsa, jovem CNRT ida hosi Ainaro.
.

MILITANTE FRETILIN LIU 6.700 AFILIA BA CNRT

Dili- TDF: Militante Fretilin hosi Dili no distrito sira hamutuk 6.770 dekara sira nian aan tama ba Partido Congresso Nasional da Reconstrucao de Timor (CNRT) nebe lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmao iha Dili horiseik Tersa Feira, 16 de Agosto 2011.

Tuir Teófilo Sarmento Ximenes, prota voz grupo afiliadores sira né katak, sira nia afilisaun ne halo ho sira nia intensaun rasik, no laiha ema ida mak forsa ka haruka sira atu tama. Teofelio hatutan katak “so CNRT mak partido ida nebe haburas demokrasia iha rai laran, no hatudo duni katak respeita valores nebe hakarak kuda iha rai Timor”.

Iha oportunidade né mos, ema nain rihun nen atu hitu ne, hato sira nia deklarasaun ho assinatura idak-idak, no sae ba palko leten hodi assina rasik.  Deklarasaun afiliasaun ne halo hakfodak kedas Komite Central BP-7 nia Sekretario Geral Mari Alkatiri, hodi reazem kedas katak, ema sira ne CNRT mak sosa deit. Mari hatutan katak, “keta halo ema sira ne bosok deit CNRT mais sei vota ba Fretilin”. Mari Alkatiri hatete ho laran triste no oin mean, to sama sala tiha meza ain, atu monu tan. Noa mos dun Partido Demokratiko komessa sosa ema Fretilin nian iha Timor laran tomak

Ema balun hosi Komite sentral Fretilin telefone tun sae horiseik hodi hateet ba TVTL ho media nasional sira atu labele hatun informasaun ne iha Destaque/ Headlines jornal ohin nian. Tuir jornalista sira nebe lakohi temi sira nia naran, Komite Sentral Fretilin telefone ba sira idak-idak hodi ameasa sira atu labele hatun informasaun refere.


Analista sira iha Dili hatete katak, eventu ida né hanesan maneuver politika boot ida nebé sei fo impaktu boot ba Fretilin nia eleisaun interna ho pakote úniku (Mari – Lu-Olo) iha dia 20 de Agosto mai.


Iha fatin eis-eskola Xina, Nu laran ka Bairro dos Grillos né, ema sira fo hotu sira nia konfiansa ba Kay Rala Xanana Gusmao nudar president Partidu CNRT atu ukun nafatin rai n’e, hodi liberta povu hosi mukit no kiak.  Sira mos deklara sei la partisipa iha eleisaun interna “Pakote Úniku” Fretilin nian iha 20 de Agosto tanba konsidera né hanesan traisaun ba demokrasia nebé Mari Alkatiri ho nia ema sira tenta atu bosok povu Timor oan.

Deklarantes sira ne, mesak reprezentaes klase media Fretilin nian ho reprezentantes boot balu hosi distritus hotu iha Timor laran nebe hosik hele sira nia Partidu Fretilin hodi tama mai CNRT. Eventu ne laos doko deit Dili mais halo ema Fretilin barak mak komessa hatene no husu lolos sobre eleisaun pakote úniku nebe sei halo.


José Mariano, hosi Lautem hatete katak “kamarada Mari-Lu durante né lohi hela povu tun to baze dehan katak pakote úniku mak demokrasi”. Sira barak iha baze hanoin katak Mari ho Lu-Olo mak atu kompete malu fali iha eleisaun mai. Afinal sira nain rua hamutuk, no la fo fatin ba ema seluk atu kompte ho sira. Tuir observasaun jornalista jornal né nian, eis-militantes Fretilin barak mak hakfodak tanba durante né sira hanoin Mari ho Lu-Olo koalia konaba demokrasia hanesan sira rona no hatene, katak ema kompete malu. Maibe, afinal laiha no bosok deit.

Porta Voz Teofilo Sarmento Ximemes, iha oportunidade ne deklara mos katak, militantes rihun ba rihun mak sei la ba vota ba "demokrasia bosokten" ala Mari Alkatiri. "Mari Alkatiri so hakarak atu lohi povo beikten hodi lori nia interesse privadu, maibe to loron ida ita sei fo sai ba publiku konaba nia interesse ho nia familia nia interesse ba publiku" tenik Porta voz ne.


"Afinal tanba deit Mari ho Lu-Olo  nia interesse atu hadau poder, sira inventa kampanhe interna hodihodi lori Fretilin nian naran, hatete aat partidu seluk no hatete aat maun Xanana Gusmão, lider máximo rezistensia nian. Ida ne mak ita labele simu", tenik tefilo Sarmento Ximemes. Jos
 
 

Eleisaun Direta Pakote Unika Lideransa Partidu Fretilin: Saida Maka Ninia Impaktu?

António Ramos Naikoli*

Partidu FRETILIN, atu halo tan ninia istoria foun ida, liliu prosesu ba hili ninia lideransa Partidu nian, liu husi eleisaun direta. Iha razaun ba Mari Alkatiri no militante Fretilin sira hodi hananu katak “atus ida ne’e dala uluk iha Timor-Leste no iha sudeste Asiatiku”. Mas modelu ne’e laos buat foun ida, tamba pratika norma iha partidus balun iha Europa ne’eba. Iha hakerek ne’e hakarak hare witoan konaba votus iha eleisaun direta ninia vantajem, koalia witoan mos konaba lideransa no mos ho pakote uniku ninia impaktu ne’e saida.

Eleisaun direta:

Povu maka disedi se maka ba sai ka nudar sira nia representante. Iha kontextu ne’e, eleisaun ba lideransa partidaria. Tuir ciencia politika, ”votu ne’e direitu ba kada emar", plena aplikasaun direitu no liberdade ba esprasaun. Kareteriza nudar direitu subjetiva ba kada emar moris do ke ninia dever civika.

No mos votu nudar dever civico ba kada emar, tamba ninia liga liu ba responsabilidade ba cidadaun ida-idak konaba vida publika. Ba sira teorikus balun husi ciensia politika, tuir Paulo Henrique Soares, ”atu ba vota ne’e, nudar dever ida, laos direitu deit, esensia konaba dever ne’e maka reside iha responsabilidade ba interese kolektiva”.

Eleisaun direta ba lideransa partidu, ne´e atus foun ba Timor-Leste, Mari Alkatiri mai hananu katak “Fretilin maka hahu tan historia foun ida ba Timor-Leste, hodi adopta modelu eleisaun direta ba lideransa partidu”. Maibe iha rai barak, liliu sira ne´ebe pertence ba familia Internasional Socialitas/liliu Sosialista Europeua sira pratika modelu eleisaun direta, mos adopta iha Portuagl, atu ida ne´e husi Partido Socialista (PS). Modelu eleisaun direta iha ninia vantajem, maka: Vantajem husi eleisaun direta maka, militante baze maka hili direta sira nia lideransa ba kaer kargu maximu iha partidu. seluk evita manipulasaun husi aparelu partidus nian ba kaer kargu partidu no laos facil ba monopoliu husi grupos intereses ne´ebe kontrola aperelu partidu politiku ne’e rasik.

Iha kampanye eleisaun direta ba lideransa partidu Fretilin, hakarak ható ba publika ho mensajen rua (2): lijitima lideransa ne´ebe hetan konfiansa husi militantes sira. Oinsa maka bele kaer ukun iha partidu liu husi lijitimidade husi militantes sira nian. Iha dialogu abertu Campanha Lu’olo/Mari Alkatiri ba Prezidente no Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, iha sede CCF, Dili, loron 10 Fulan Agosto tinan 2011, ho moto ba kandidatura nain rua maka: “Hametin FRETILIN, Hametin Demokrasia. Para Hametin Fretilin tenki hametin uluk lideransa FRETILIN”.

Sorin seluk, lideransa partidu Fretilin hakarak “Show of force” hodi hatudu ba publiku konaba sira nia existensia, nudar lider politiku ne’ebe lidera partidu politika historika ida. Mos iha dialog ne’e Mari Alkatiri haktuir ona ba meta ne’ebe maka atu atinji maka konsolida interna partidu hodi hakat ba manan iha eleisaun jeral 2012.

Lideransa:

Definisaun husi autores barak konaba konceitu lideransa, tuir Moura (1998), ”Define lider nudar ema ne’ebe iha kbiit hodi influensia emar iha klibur ka grupus ho maneira laos “coerciva”, lori nia knar iha kargu ne’ebe iha hodi xefia organizasaun, liu husi lalaok no desisaun sira ne’ebe hola afeta ba equipa servisu, mos valoriza ba servisu sira ne’e rasik. Ka, procesu hodi konduz ema lubung ida iha grupu, ho kbiit hodi motiva no influensia sira ne’ebe pertense ba grupus hodi kontribui ho diak ba objetivu equipa ka organizasaun nian”.

White (2005), “komplementa katak istilu lideransa husi kada lider ne’e baseia predominante iha ninia personalidade no valores sira ne’ebe motiva ba ema ne’e rasik. Sira ne’ebe halao knar kada personalidade no representa barak liu influensia ninia forma oinsa maka lidera no komunika ho sira seluk”.

Tuir Lacombe (2001), “ukun nain sira buka influensia emar seluk grasas ba ninia knar ka poder, ne’ebe hetan liu husi poder lijitimu hetan liu husi exercisio ninia kargu, poder ba referensia, iha funsaun ba ninia qualidade no karisma lider ne’e rasik no ninia saber ka konecimentu, halao nia knar tamba ninia kbiit no knar ne’ebe iha”.

Tipu lideransa:

Iha ne’e mos hakerek klasifika tok ba tipus lideransa, iha klasifikasaun oi-oin, maibe iha ne’e habadak deit ba tolu (3), Lideransa ne’ebe autokratika; Lideransa ne’ebe Demokratiku no ikus, Lideransa ne’ebe Liberal.

Lideransa autokratika… Lideransa ne’ebe maka hola decisaun hare deit ba ninia tarefas ,maibe la hare ba sira ne’ebe maka nia ukun ka lidera.

Lideransa demokratika… Ukun tamba iha ema seluk,ninia lideransa fila ba ema moris no envolvesira hola parte iha decisaun.

Lideransa liberal
… lideransa ne’ebe konfia ona ba sistema nebe maka estabelece no respons husi grupus sira ne’e , ida-idak kumpri ninia tarefa lao tuir regras no la precisa ona supervisaun nebe konstante husi lideres.

Ba Mari Alkatiri, iha ninia governasaun hatudu nudar lider ne’ebe autokratika, buka atu kumpri ba tarefa ne´ebe maka defini iha politika ba governasaun no ninia perioridade. Dala barak maka buka inpoen ninia vontade, laos deit ba partido maibe ba mos sociedade ne´ebe maka foin sain husi situasaun post-konflitus.

Mari Alkatiri la hatudu nudar lideransa ne’ebe maka demokratiku, buka envolve komponente hotu-hotu, iha Governu no mos iha partidu laran hola desizaun hamutuk hodi partisipa nudar autor ba procesu.

Mari Alkatiri mos, la hatudu ka menus liu ba lideransa ne’ebe liberal. Tamba natural ,buka harii sistema ne’ebe koresponde ba ninia hanoin (pensamento) no hare (visaun) ba governasaun no ba nia lideransa rasik.

Iha dialog ne’ebe halo iha knua CCF, Mari Alkatiri mos define ninia lider no lideransa hanesan, ”Lider, lideransa, para atu serviso tomak tenki hatene buat tolu: ida; hatene ajita; rua; hatene mobilija no tolu; hatene organiza”. Hatutan Mari Alkatiri, ”agitar, mobilize, organizer. E agita deit, la mobilize, kaus. Se mobilize deit la organiza, Vitoria sei la hetan. Tamba ne’e maka dehan: Á Vitoria prepara-se e a Vitoria organiza-se”.

Iha artigu ne’ebe maka hakerek konaba ”Oinsa Maka Mari Alkatiri to’o poder?”, hatun iha Jornal STL (17.18 no 19 Agosto, tinan 2005, paj.14). To´o topo no dekliniu husi Poder. Wainhira to´o iha topo “poder” Dr. Mari Alkateri halao estrategia politika oinsa maka bele assegura ninia governasaun. Kuando iha topo poder ona, Marie Alkateri ninia konsepsaun ba poder maka “Poder tuir definisaun klasika” maka: Nudar ulun bot ka Ukun Nain ne tur iha «topo pirâmida» nia leten no hodi manda ba sira iha kraik ka «base». Adopta estrategia politika husi “Top Down” no ladun fo hanesan atensaun ba politika “Button Up”. Katak poder ne husi leten ba hatun ba karaik, laos husi karaik maka hasae ba leten. Tamba ita hare ba natureza emar rai Timor Lorosae ninia koncepsaun ba poder maka ne “«Iha Reno maka Iha Ukun Nain, La Iha Reno la Iha Ukun Nain sira»“. Tamba fiel deit ba ninia koncepsaun konaba Poder no ninia materializasaun liu husi: Ladun promove dialog ho Oposisaun, ladun fo hanesan atensaun ba kritiku sira, no utiliza diskursu sira hanesan “hau maka PM hau maka manda, ami povo maka hili hodi Governo (Maibe Timor seidauk halo tok Eleisaun Legislativa)”, eleisaun iha maka eleisaun ba Assembleia Konstituiente ho mandatu hodi hakerek Ukun Fuan Inan (UFI) (in STL, edisaun 17.18 e 19, Agosto 2005).“

Hakerek nain buka hare konaba procesu luta ba poder hodi kondus Mari Alkatiri ba to’o topo poder iha Timor-Leste, iha partidu historiku Fretilin no mos nudar xefi Governu.

Ita ema moris buka sempre apreende ho sala, buka identifika sa maka faila iha lideransa ka sa maka sala iha periudu ukun, tamba ne’e maka Mari Alkatiri hakarak halo refleksaun ba ida ne’e. Hafoin bele buka hadia, dala ruma, ida ne’e maka aposta hanesan projetu pesoal ba Mari Alkatiri atu muda, mos bele hatudu hanesan biban ida hodi vinga ba sira ne’ebe maka sai hanesan problema ka obstakulus ba ninia ambisaun ba poder.

Posibilidade ba Mari Alkatiri atu muda husi perfil lideransa ne’e autokratika ba lideransa demokratika no liberal. Envolve sira ne’ebe ukun iha procesu hola decisaun no hodi estabelece sistema ne’ebe funciona diak, sai hanesan marka ida ba jerasaun tuir mai. Muda ba lider ne’ebe ho ninia lideransa hare liu ba interese emar barak nian, interese povu kiik no aileba sira nian, oinsa maka hasae sira nia moris, hadia sira nia moris, hetan acesu ba edukasaun, ba saude, no sst. Hanesan Mari Alkatiri rasik rekonece iha dialogo ho militantes sira iha CCF foin dadaun ne’e, ”FRETILIN ne’e ida deit. Seidauk kumpri nia mandatu tomak; liberta ona patria, mas seidauk liberta povu”.

Mos iha posibilidade seluk, sai hanesan biban ba Mari Alkatiri atu vinga ba sira ne’ebe nudar ai-satan ba ninia ambisaun. Dalan ida ne’e mos nakloke hela, hare deit husi diskursu Mari Alkatiri nian balun maka hatudu katak, se nia ukun duni iha 2012, bele muda buat hotu ne’ebe maka Governu AMP estabelece ona. Basta halo deit kliping jornais sira deklarasaun Mari Alkatiri nian hahu husi 2007 to’o 2011, hodi komprende, se nia maka fila ba kaer ukun saida maka sei halo no halao. Maske eleisaun ba lideransa partidu FRETILIN, maibe Mari Alkatiri hakarak ható mensajem ba eleisaun jeral 2012, laos ona atu husu lejitimidade ba sira nia pakote ba kaer partidu maibe diskursu halis liu ba Governasaun AMP. Diskursu Mari Alkatiri nian ho ajitasaun ne’e rasik, bele provoka ambiente ne’ebe la iha tranquilidade iha Sistema ne’ebe maka Estadu liu husi Governu AMP hahu monta no harii dadaun.

Pakote unika:

Iha eleisaun direta ba lideransa Partidu Fretilin, iha deit lista unika. Reflekte ba jogo ba poder ne´ebe maka existe iha partidu laran. Mekanismu ne´ebe maka CCF hola maka afasta posibilidade husi potensial kandidatura sira seluk ba lideransa partidu, hodi halai taru ho kandidatura ba kontinuasaun Lu´olo/Mari Alkatiri. Kriterius ne´ebe maka adopta maka provoka marjinalizasaun ba mosu lideransa alternativa ba partidu ne´ebe historika ho lideransa ne’ebe foun ka mai husi jerasaun foun.

Tuir vantajem husi eleisaun direta ne´ebe pratika husi Partido Sosialista (PS) iha Portugal, inumera ona iha leten, maka: ”militante ba hili direta sira nia lider ba partido no evita manipulasaun husi aparelu partidaria”. Ho eleisaun ba pakote unika, lidera husi Lu´olo/Mari Alkatiri, hakarak aproveita deit eleisaun direta hodi lejitima poder, husi sorin ida. Maibe husi sorin seluk, la iha kandidatus sira seluk, ne´e hatudu momos katak monopoliu aperelu partidaria kontinua iha, liu husi estabelece kriterius sira ne´ebe maka bele afasta mosu kandidatus potensial sira seluk.

Molok ne’e, mosu naran bar-barak atu halai taru ba eleisaun direta ba liderasan partidu Fretilin, naran sira ne’ebe mosu ba publiku maka: Rogerio Tiago Lobato, antigo Ministru Governu anterior, mos mosu duplo naran rua ne’ebe nudar kandidatu alternativu maka David Ximenes/Luis Lobato. Maibe naran rua ikus ne’e la avansa tamba kriterius ne’ebe maka estabelece husi KNPO sira la prense. Prazu ne’ebe maka KNPO estabelece limite to’o loron 20 Fulan Julho tinan 2011, la iha tan pakote seluk.

Imajen ne’ebe haktuir ba liur katak Mari Alkatiri hakarak uja nafatin patrimonio historiku partidu Fretilin hodi atinji ba ninia ambisaun politika. No afirma nudar autor no lider principal iha jogo xadres politika Timor-Leste nian. Tuir Mari Alkatiri, ”Se Xanana-Horta kontinua ativu nudar autor ba procesu, maka nia mos sei ativu iha politika (hare Jornal Semanario Nasional, edisaun 08/08/2011)”.

Mosu mos hanoin balun, se pakote unika, tansa maka halo tan eleisaun? Nusa maka la iha kongresu halo deit aklamsaun ba lideransa Lu’olo/Mari Alkatiri ba periudu 2011-2016.

Impaktus:

Iha eleisaun, hanesan mos iha kompetisaun desportivas sira, sempre iha manan no mos lakon. Iha eleisaun direta ba lideransa partidu Fretilin, iha ona certeja maka militantes sira hatene ona sira nia lideres tamba pakote unika, maka Lu’olo sei kontinua nudar Prezidente Partidu FRETILIN no Mari Alkatiri sei kontinua nudar Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN.

Maibe iha eleisaun mai ne’e, hatene ona ninia resultadu, cenariu tolu (3) maka sei mosu:

Ida (1); Cenariu ida ba dala uluk, Lideransa nain rua hetan lejitimidade makas husi militantes hodi ba lidera partidu ho votus liu 50% + 1. Se hetan duni lejitimidade ho votus ida liu 2/3 ka liu, lideres Lu’olo/Mari Alkatiri bele kumpri duni sira nain rua nia objetivu ba eleisaun direta. Tamba mensajem ne’ebe ható liu husi kampanha no militantes sira konsidere sira nia votus ne’e nudar dever civiku ida, ne’ebe exije sira nia responsabilidade hodi participa iha votasaun.

Rua (2); Cenariu ida seluk, Impaktus negativus, sei iha tendencia ba Votus nulus no abstensaun barak, ho razaun ida katak: “la vota mos kandidatura Lu’olo/Mari Alkatiri manan nafatin ka lidera nafatin partidu Fretilin iha 2011-2016”. Desmotiva militantes sira hodi desloka ba centru votasaun, tamba la iha pakote seluk hodi ba halo kompetisaun . hare ba ida ne’e, perfil militantes sira konsidera diretu ba votu husi kada cidadaun, nudar plena direitu ba cidadaun. Se nia la konkorda ho kandidatu ka projetu politika ruma, nia prefere la vota.

Tolu (3); cenariu ida seluk, se votasaun ba pakote uniku, la atinji 50%, ne´e derota ba lideransa Lu´olo/Mari Alkatiri. No sei bele reflekte mos iha elesaun jeral 2012.

Duvidas ne’ebe mosu, se maka bele garante katak eleisaun direta ne’e iha duni participasaun maximu ka lae? Se pakote uniku ne’e hetan rezultadu liu 50% + 1 ka maximu, KNPO nudar komisaun organizadora labele garante ninia imparciliadade, tamba mos prodtus husi lideransa atual nian. Ne’ebe ninia tendensia no inklinasaun ba liu pakote Uniku. Publiku mos iha duvida, eleisaun ne’e iha duni ninia kredibilidade ba apuramentu ninia rezultadu.

*Hakerek nain, Timor oan hela iha Dili. @ Opiniaun ne’e pesoal la representa Instituisaun haknar ba!

 

Senin, 15 Agustus 2011

"TEKI-TEKI SAI TIHA MARI SALVADOR ALKATIRI"

Husi: Jose da Costa

Hakfodak oitoan ho deklarasaun Sekretario Geral Mari alkatiri nian nebe fo sai iha Jornal Diario iha loron, 15 de Agostu 2011, nebe publika hikas iha Site iha Fretilin nian "TIMOR HAU NIAN DOBEN" nebe dehan katak Francisco Xavier Patrimonio Fretilin nian tamba ne'e mak ita tenke salva, dehan Mari Alkatiri. Uluk halo kampanha atu salva Xanana, agora dehan tan ona, atu salva tan Francisco Xavier. Deklarasaun sira hanesan ne'e hatudu momos duni kapasidade Mari Alkatiri nian oinsa atu manan simpatia. Mari hatene momos katak nia figur no nia influensia laiha ona, entaun nia uja fali ona ema seluk nia naran ba nia kampanha Politika. Koalia konaba salva ema, tuir hau nia hanoin iha buat balun nebe obriga Mari tenke halo nune'e.
  1. Mari hetene momos katak kompara influensia no figur entre Mari ho Xanana, Xanana han tama liu, i ida ne'e hatudu durante prosesu ba Luta Libertasaun nian to'o ohin loron.
  2. Mari durante iha nia ukun ho Fasilidade kompleto, ho Desizaun tomak iha nia liman, ho projetos bar-barak nebe aloka ba Familia no kompatriota sira, Fahe tan tan kilat liu husi nia koinhesementu no nia Manager mak Rogerio Lobato, mais ikus mai votus tun drastis, husi 57 tiha 2002 tun ba 21 iha 2007, ho nia perido ida ke tinan lima nia laran deit, enkuatu Xanana hamriik nudar partidu iha fulan 2 laran bele hetan votus konfiansa husi povo 18 asentu iha Parlamentu. Halo Mari Alkatiri atrapalha bo'ot.
  3. Ho Xanana nia figur no karakter nebe akomodativo konsege dada hamutuk partidu kiik sira hanesan PSD, PD, ASDT & UNDERTIM hodi koligasaun, ida nebe Mari Alkatiri rasik labele halo. Nia akolitos sira hanesan Arsenio Bano no sira seluk mak halo fali aprosimasaun ba PD, mais ikus mai, PD deside hodi hamutuk ho sira nia maun bo'ot Xanana Gusmao hodi forma Governo AMP.
  4. Durante Xanana nia ukun, buat barak akontese, Estabilidade Nasional garantidu, Kresimentu Ekonomiko hetan double digit tinan 3 tutuir malu, programa sosial sira seluk nebe Mari uluk konsidera la importante, ikus mai mak Mari dehan fali uluk osan sidauk iha tamba ne'e mak labele implementa. Biar nune'e, Boavontade Mari nian sai duvida bo'ot.
  5. Mari komu hatene diak katak, potensia ba masa CNRT nian mak Veteranu no Povo terus nain sira seluk nebe uluk hamutuk ho Fretilin iha 2002, entaun nia komesa desvia atensaun masa sira ne'e nian. hodi dehan fali ona, katak Xanana iha tahu laran nebe ita tenke salva nia. Mari Hakarak sai Salvador iha tempu ukun, pudia durante Funu mai hela iha Timor para subar ka salva Xanana ho nia funu nain sira seluk. Hakrak ba hela iha Mocambique, han no hemu diak iha neba, Ukun an sai hotu ona salvador.
  6. Komu Strategia no Jurus hotu-hotu loke hotu ona durante sai opozisaun atu hatun Xanana ho nia Governasaun, maibe komu la konsege agora Mari Hakruuk fali ona ba Xanana hodi dehan fali hakarak hamutuk iha Eleisaun Geral 2012. Publiko hatene momos hela katak oinsa, Mari nia jogada no nia kareira politika iha Timor Lese. Ne'e hotu atu desvia deit atensaun publiko nian.


Hakerek nain nudar Vendedor ikan iha Tasi Ibun Lecidere Dili.

Rabu, 10 Agustus 2011

Governu Diskuti Progresu Rezultadu PDD II

Posting Husi : Josefa Parada

DILI-Xefi Governu IV Konstitusional, Kay Rala Xanana Gusmão, Ministeriu Finansas (MF), hamutuk ho Ajensia Dezenvolvementu Nasional (ADN), Tersa (9/8), diskuti kona ba progresu rezultadu projetu Pakote Dezenvolvementu Dezentralizadu (PDD) II, iha Salaun Xanana Sport Center, Dili.
Iha diskusaun nee, Xanana hateten, ho aprezentasaun relatoriu kona projetu nebee mai husi ADN hatudu katak, iha Distritu lima, maka seidauk bele atinji sira nia servisu kona ba projetu PDD II, tanba iha failansu no iha manipulasaun barak iha nebaa. Needuni too oras nee, sira seidauk priense kreteria nebee iha.
Xanana husu ona ba iha AND no mos ba MF, atu halo chamada atensaun ba iha Administrador Distritu nain lima nebee, maka halo manipulasaun kona ba projetu PDD II nian. Ba sira nebee hetan valor diak ba iha PDD II, Xanana husu atu tau atensaun nafatin, atu nunee lori dezenvolvementu ida nee ba iha futuru.
Ba iha distritu neen (6) seluk, remata  tiha ona projetu tuir data nebee termina, needuni ho atrazu nebee sira hasoru, AND buka oinsa atu bele hadia failansu nebee sira hasoru. Ba distritu rua, hanesan Baucau ho Ermera, atinji tiha ona, needuni governu sei foo tan projetu ba iha Distritu nebee refere, tanba relatoriu mai husi AND, ho rezultadu nebee diak tebes.
“Needuni Xanana husu ba ministeriu ida nee atu halo chamada atensaun ba iha administrador husi distritu lima nebee seidauk kompleta projetu PDD II. No ba iha distritu rua hanesan Baucau ho Ermera atu foo tan projetu ba, tanba sira nia implementasaun ba projetu PDD II ho valor nebee diak tebes,” hatete Xanana, bainhira rona tiha esplikasaun husi ministeriu  refere.
Iha oportunidade hanesan, reprezentante AND, hatoo sira nia relatoriu katak, ba sira nebee mosu failansu, sira komesa halo ona pagamentu balun iha semana kotuk, maibe distritu lima nebee iha, sira seidauk bele rekomenda tanba mosu manipulasaun barak iha nebaa.
“Kona ba iha Distritu Baucau ho Ermera nia implementasaun PDD II diak tebes, needuni ami halo pagamentu, tuir sira nia kompania rasik,” hatete delegasaun AND.
Nia hatutan, ba distritu seluk nebee foin maka halo draft husi ajensia nee katak iha semana nee nia laran sira sei halo pagamentu lalais liu tan. No halo pagamentu ida nee, sei diretamente ba iha kompaina nee, atu nunee sira bele halo kontrolu. 
Tuir Ajensia nee katak, diak liu halo pagamentu diretamente ba iha rekening kompania nian, atu nunee bele fasil liu atu kontrola, hala pagamentu ba kompania hot-hotu liu husi pakote ida nee maka susar tebes atu halo kontrola. car