Written by JTP Team Friday, 21 January 2011 21:57
Dirasaun Nacional CNRT nebe participa mak Vice Presidente Partido CNRT, Kordenator Konsolidasaun CNRT Ermera Cicilio Caminha, Secretario Estado Recursus Naturais Rigoberto, Secretario Estado Siguransa Frnasisco Guteres, Secretario Estado Defesa Julio Tomas Pinto, Cordenador CNRT Ermera, Secretario CNRT Ermera. Iha konsolidasaun ida ne’e hahu ho dada bandeira nasional e mos bandeira CNRT.
Iha fatin nebe hanesan Deputado Cecilio Caminha nebe hanesan mos Cordenador ba Konsolidasaun CNRT Ermera hateten katak CNRT sei manan duni iha Ermera tamba tuir nia konsolidasaun barak tiha ona halao iha Ermera. Nia mos hametin liu tan katak ukun mesak atu haforsa liu tan atu foti desizaun diak liu iha guvernasaun nian. E importante liu mak ami sei garante katak guverno sei hari’i uma 5 ba suku ida ne’e sei realiza duni iha teritorio tomak inklui iha suku Laoala Ermera ida ne’e. Deputado Cecilio mos isplika katak Partido ida ne’e ninia movimento atu ba liu oinsa dezemvolvi nasaun ida ne’e diak.
Secretario Siguransa iha ninia intervensaun hato’o katak Guverno ida nebe ho maun boot nia lideransa agora hadi’a buat barak iha rai ida ne’e. Parte ida mak hadia PNTL nebe bolu naran Reforma Siguransa e Defesa. PNTL labele politizado tamba PNTL ne’e instituasaun ida nebe hare liu ba intereses nasional. Secretario Estado da Siguransa mos hato’o katak iha krizi 2006 F-FDTL mak hemu tua, PNTL mak lanu tamba ne’e mak ninia komando rahun. Nia mos temi konaba promosaun nebe halo ba PNTL sira iha tinan 2010. Atu hakoto ninia mensagem, Secretario Estado Siguransa mos hato’o katak ho lideransa Maun Boot Xanana Gusmao nian ita kria stabilidade ba nasaun ida ne’e. Tamba ne’e, hatun nian, iha 2012 imi vota ba Maun boot atraves Partido CNRT ne’e signifika katak imi vota ba stabilidade nasional. Mensagem ikus ida ne’e halo militante sira basa liman e antusiasmo makas liu tan.
Iha tempo nebe hanesan Secretario Estado da Defesa hato’o mos asunto 2 ba militante CNRT sira katak permeiro ; Dezemvolvimento Seitor Defesa. Uluk F-FDTL hanesan ema ida karik iha ninia ulun la iha isin lolon e iha ain. Ne’e atu hateten deit katak Konstituasaun artigo 146 la iha lei sira nebe regula maibe hakat liu kedas ba lei organic F-FDTL ninia. Maibe agora Guverno kompleta tiha ona lei sira nebe ita persiza purtantu isin lolon sira ne’e ita kria tiha ona tamba ne’e F-FDTL agora sai orgaun importante ida ba rai ida ne’e. Nia mos hateten katak F-FDTL la bele mete politica maibe nia tenki hatene politica. Lei disiplina military mos iha tiha ona tamba ne’e F-FDTL sei implementa lei sira ne’e. Sigundo; Asunto Stabilidade Nasinal nian. SED ne’e mos hateten katak se stabilidade la iha dezemvolvimento mos sei lala’o tamba ne’e husu ba militante CNRT hotu bele koopera para kria stabilidade ba rai doben ida ne’e. Nia mos dehan katak Timor Leste durante ne’e hetan krizi kada tinan rua purzemplu iha 2002 iha krizi nebe implika ba suku loza Helo Mister, Dr. Marie Alkatiri nia uman e ema balun mos mate. Iha 2004 akontese tan violencia iha Lospalos nebe involve F-FDTL balun e estado hari’I komisaun ida halo investigasaun Presidente Comisaun B PN Sr. Jose Manuel Fernandes mak lidera. 2006 mosu tan krizi boot mak krizi politica military. Iha 2008 mosu tan atentado ba Chefi de estado e mos chefi de guverno. Maibe so iha 2010 mak guverno konsege hakotu tiha “rantai” violencia ou krizi. Tamba ne;e Permeiro Ministro hanesan mos Presidente CNRT iha ninia intervensaun iha Parlemento NAsional iha debate osamento hateten katak 2011 hanesan tinan nebe tenki nakunu ho paz e stabilidade.
Tidak ada komentar:
Posting Komentar