Minggu, 17 April 2011

Sasin Emosional Hasasin Kazu Vice PM

Posting Husi : Josefa Parada
DILI–Tribunal Distrital Dili, Kinta (14/04) bolu testamunha Jorge Trindade Camões hodi fo sasin kona ba kazu Vice Primeiru Ministru, Jose Luis Guterres. Iha okaziaun nee, Camões  nebee oras nee okupa kargu Diretor Jeral Ministeriu Negosius Estranjeirus ho emosional hasai mataben hodi hatan ba tribunal. 
“Hau nia sentimentu humanu, tamba ema ida nebee halao servisu iha Nova Yorke depois iha tinan 2006 atravesa situasaun ida kritiku tebes. Estadu haree katak iha nesesidade atu bolu embaixador Nova Yorke mai halao funsaun iha Timor-Leste. Nia kumpri duni pedidu nee hodi mai iha nee, hodi husik hela iha familia,” Camões haktuir ba jornalista sira iha Tribunal Distrital Dili, horseik.
Tuir nia hanoin, loloos estadu iha obrigasaun atu kria kondisaun ba nia (Vice PM,red) famila sira. Se bolu ema dere penti, depois la kria kondisaun ba ema nia familia nee oinsa? Nia rasik preokupa uitoan hanesan ema tekniku ministeriu ninian. See kondisaun sira hanesan nee la kria, iha tempu oin bele preju dika mos maluk balun nebee agora serbi hela ba estadu nee.
“Bolu tiha depois famila sira abandonadu, laiha ema tau matan, entaun estadu nian hanoin ba ema nia presiza nee oinsa? See iha rai laran, nee laiha problema. See agora iha hela rai liur nee, ema atu sai ba fatin ruma presiza fatin balun atu muda maibee labele muda kedas iha fulan ida ka rua nian laran,” nia esplika.
Iha julgamentu nee, Defensor Publiku Sergio Hornay husu ba testamunha Savio ho pergunta, “Ita boot tansa maka mai iha tribunal nee? Savio hatan, “hau mai iha nee foo testamunha atu defende Jose Luis Guterres”. Rona tiha resposta nee, defensor kontinua husu, “ita boot hatene ka lae konaba nomeasaun no dizinasaun Jose Luis ba Ministru Negosiu Estranjeru, karik ita boot hatene? Savio hatan, “la hatene”.
Defensor kontinua kestiona, “karik ita boot hatene mekanismu ou lalaok halo dizinasaun ba ita, konfiansa politika governu nian hili ema ruma ba rai liur nomos oinsa konaba misaun?
Savio hatan,”dezinasaun ho nomeasaun bai-bain halo bazeia ba nesesariu pais iha rai liur nebaa. See karik laiha ida ita presiza diplomata tenki nomea ema diplomata maka ba. See presiza ema politika mos tenki nomeadu maka ba konformi nesesidade ema sira nian hodi halao servisu iha pais ida nee nian”.
Iha julgamentu nee, Jose Luis Guterres haree katak, akuzasaun husi  Ministeriu Publiku laiha fundamentu. “Hau bele dehan ba ita boot sira katak akuzasaun sira nee iha tribunal ohin loron hau hatene tiha ona, akuzasun sira nee sein fundamentu, tamba nee hau hakarak apelu deit  ba politku sira tomak tenki tuir lei no lalika duun matak ema,” dehan Jose Luis Guterres.
Guterres hatete, lalika duun matak, ema bele halo politika maibe hakarak manan eleisaun koalia lia los, manan eleisaun iha rai nee ema nebee koalia los, ema nebee respita povu, hadomi povu no hakarak estabilidade ba povu tomak no hakarak rikosoin Timor nian laos ba fimilia ida rua deit, maibe ba familia tomak iha Timor-Leste. Alm

Tidak ada komentar:

Posting Komentar