Rabu, 15 Juni 2011

Militante Partidu Fretillin balun bolu Xanana Traidor iha loron 20 de Maio 2011 "Falta de Orientasaun Husi BP7"

Iha loron 20 de Maio 2011, wainhira povo Timor tomak selebra loron Restaurasaun Independencia Timor Leste nian iha fatin-fatin ho animo no kontente, maibe iha sikun seluk situasaun estranho ida mosu iha Dili iha Palacio do Governo nian oin. Wainhira remata hasai bandeira, grupu bo'ot ho kamija no atributu bandeira FRETILIN nian ho motor halai husi parte kolmera mai iha Palacio Governo nia oin mak bolu "Xanana Traidor, Xanana la halo". Hanesan povo babain, ami observa situasaun ida ne'e ladun diak, tamba falta de edukasaun no mal orientasaun husi nia lideransa sira. Atitude ida ne'e mos refleta situasaun ida iresponsabilidade no desrespeitu ba loron bo'ot Restaurasaun Independencia nian nebe Fretilin rasik mos kontribui atu hetan Indepencencia ida ne'e.

Buat nebe halo ita laran susar mak ne'e, ema ida nebe terus no luta ba rai ne'e, nebe ema barak koinhese no respeitu nudar libertador da patria, ikus mai grupu kiik oan, nebe laiha moral no laiha etika politika orienta fali labarik joven sira nebe foin moris mai, hodi la respeita tiha ema sira nebe luta no hatudu dalan ba ukun rasik aan ida ne'e. Hanesan saida mak Xanana Gusmao dehan, labarik sira nebe bolu nia traidor, laos labarik sira nia kulpa maibe ema sira nebe orienta sira mak orienta sala tiha no lahatudu sira nia maturidade politika nebe diak.

Los duni, situasaun ida ne'e halo ita hanoin fali tempu sira uluk nian, konforme historia be ema barak konta, kuandu ema nebe la apoio karik Ideologia Marxista Leninista tenke kastigu no oho tiha. Parese situasaun ida ne'e mak lori mai to'o ohin loton katak, hakarak atu ema hotu tenke tama hotu Fretilin, fatuk, ai, karau, nehek, motor kareta no seluk-seluk tan tenke tama hotu Fretilin kuandu laiha, nia resultadu mak ne'e, bolu oportunista, bolu traidor, bolu otonomista no seluk tan.

Emprinsipiu buat sira hanesan ne'e iha no akontese iha ita nia historia luta ba libertasaun nian, so que buat nebe la relevante agora mak ita lori fali ideia no prinsipiu sira uluk 1974/75 mai fali iha 2011. Koalia malorek ita bele dehan la jaman tiha ona, politiko sira persiza apriende no akompanha evolusaun mundu ohin loron nian mak diak.

Atu oinsa ba mos bolu traidor ba ema seluk, ne'e hatudu deit ita nia frekeza hanesan falta de edukasaun politika, maturidade politika no at liu tan ema mos bele dehan lakonhese historia, ikus mai ema no povo ne'e nia reasen mak ne'e, Timor ne'e persiza ema nebe matenek iha politika, iha moral, no iha koinhesementu diak ba historia, la'e ita sei tama hotu ba anarkismo no ignora tiha fali multipartidarismo, hanesan fali uluk iha Marxista no Leninista nia tempu nebe la fo oportunidade atu partidu seluk bele moris, kuandu moris, ne'e inimigu.


Jose da Costa
Hakerek nain nudar Vendedor ikan iha Tasi ibun Lecidere Dili

Tidak ada komentar:

Posting Komentar