Minggu, 19 Juni 2011

SEEAU Inspeksaun Sentral Elektrico Sub-Stasaun Kamea ho Hera

Posting Husi : Josefa Parada

DILI-Secretario Estadu Electricidade, Agua e Urbanizasaun (SEEAU) Arch. Januario Pereira halao inspeksaun ba iha sub-stasaun linhas transmisaun Sentral Electrico Olio Pezadu Kamea, Becora no prosesu konstrusaun aliserse ba jeradores hitu (7) iha Hera, Dili, Tersa (14/6) hodi akompanha besik liu tan projetus ne’e.
Iha inspeksaun ne’e SEEAU Januario Pereira hare’e rasik ho matan prosesu konstrusaun no instalasaun painel kontrolu ne’ebe teknikus Chinesa sira husi China Nuclear Industry 22nd Construction Company servisu hamutuk ho enjineirus Timor oan halao servisu maka’as hodi instala primeiru painel kontrolu iha Kamea husi painel kontrolu sia (9) ne’ebe sei hari’I iha teritoriu tomak.
“Ida ne’e mak primeiru instalasaun painel kontrolu iha sub-stasaun Kamea husi sub-stasaun hanesan ho painel kontrolu sia (9) ne’ebe sei hari’I iha teritorio tomak hanesan iha Kamea hanesan sentru depois sei hari’i iha Manatuto, Baucau, Lospalos, Ainaro, Same, Betano, Casa no Liquica,” katak Januario.
SEEAU mos hatutan teni painel kontrolu nia funsaun sei detekta circuit ruma iha area balun iha segundus tamba Painel kontrolu uza hotu sistema digital ho komputador nune’e tekniku EDTL nian bele halo lalais servisu wainhira iha avariasaun.
“Sub-stasaun ho nia painel kontrolu iha teritoriu tomak sei monitor linhas transmisaun ka fiu electrico ho komputadores no modern tebes iha control room kada sub-stasaun,” tenik Januario.
Iha inspeksaun ba sub-stasaun Kamea simu husi Eng. Virgilio Rivera konsultan husi Electroconsult & Bonifica S.pA. Joint Venture hamutuk ho engineirus Timor oan balun ne’ebe durante ne’e sai hanesan konsultan nacional hodi konstrui sub-stasaun Kamea inklui involve direitamente ba prosesu instalasaun painel kontrolu iha neba.
“Servico ida ne’e todan tebes maibe neneik sei lao ho diak to’o wainhira PM Kay Rala Xanana Gusmao inagura operasaun sentral electrico olio pezadu Hera ho nia kapasidade 120 Mega Watt iha loron 27 fulan Novermbru tinan ne’e,” katak Januario.
Iha loron hanesan SEEAU, Januario Pereira mos halo inspeksaun ba iha Hera fatin konstrusaun sentral electrico hodi dada lia ho Engineiru Hadi Irawan husi Indonesia hanesan chief of construction husi Puri Akraya Engineering Limited ne’ebe konstrui hela aliserse ba jeradores hitu (7) ne’ebe ninia ekipamentus pezadu sei to’o iha portu provizoriu Behau iha fulan Julhu.
Tuir lolos China Nuclear Industry 22nd Construction Company mak kaer obra ne’e maibe wainhira konstrusaun ne’e lao, iha mos inisiativa hodi halo sub-kontratu ba kompanha seluk husi Indonesia hanesan kompanha Puri Akraya Engineering Limited ne’ebe oras ne’e dadaun konstrui hela aliserse ba jeradores hitu (7) iha Hera.
“Ami sei konstrui aliserse ba jeradores hitu (7) ho kualidade diak no sei remata tuir kontratu ne’ebe determina ona. Oras ne’e dadaun ami servisu namanas hela hodi konstrui iha area konstrusaun civil nian molok tama ba iha etapa steel frame erection, mechanical installation, electrical/instrument installation, commissioning installation molok liderancas Timor Lorosa’e mai pencet tombol hodi opera sentru electrico ne’e iha 27 Novermbru tinan ne’e,” katak Ir. Hadi irawan.
“Ami sei halao obra ne’e ho kualidade diak tamba wainhira Timor oan sira kontenti goja sira nian independencia, ami hanesan trabalhadores husi Indonesia kontenti mos hare’e Timor oan sir abele hetan enerjia electrico. Espera ho projeitus ne’e la iha tan ona baku malu, la iha tan violencia maibe iha deit dame nune’e bele lori prosperiedade ba Timor oan hotu. Timor oan kontenti tamba hetan enerjia electricidade, ami iha Indonesia hanesan vizinhu mos sei kontenti hamutuk ho Timor oan,” tenik nia.
China Nuclear Industry 22nd Construction Company ne’ebe hetan fiar husi governu Timor Lorosa’e lidera husi PM Kay Rala Xanana Gusmao hahu konstrusaun ne’e iha loron 19 Janeiru 2010 tinan kotuk atu resolve necesidade povu Timor nian iha area electricidade iha teritoriu tomak no planu atu hahu operasaun ba sentral electrico ne’e iha 27 Novembru 2011 bazeia ba kontratu ne’ebe iha.
Bazeia ba kontratu ne’ebe asina ho valor orsamentu hamutuk US$360 million iha ne’ebe US$91 million sei uza ba hari’i infra-estrutras fiziku no fasilidades seluk US$270 million sei uza ba fiu ka cables, konstrui sub-stations sia (9) nune’e mos fasilidades seluk tan.
Kontratu asina atu hahu projeitu konstrusaun ba sentral electrico Olio Pezadu iha fulan Outibru 2008 entre governu Timor Lorosae ho kompanha Chinesa ne’ebe sei kobre 630 kilometres iha 13 distritus tomak iha ne’ebe sei konstrui mos sentral electric hanesan iha distritu Same. mik

Tidak ada komentar:

Posting Komentar